Nažalost, već možemo govoriti o kontinuitetu nedosljednosti kada je u pitanju politika koju danas personificira Bakir Izetbegović i ta skupina ljudi u politici i medijima koju običavamo nazivati političko Sarajevo, rekao je u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke. Osvrnuo se on na djelovanje predsjednika SDA, Bakira Izetbegovića, koji unatoč stavljenom potpisnu na Politički sporazum o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH isti odbija provesti u praksi.
Ćosić je mišljenja da ovakva politika Izetbegovića mlađeg nije ništa novo s razlikom da je do jučer tu politiku predstavljala neka druga garnitura političara predvođenih Bakirom Izetbegovićem.
“Samo ću podsjetiti da je Alija Izetbegović u dva dana potpisao dva različita sporazuma; jedan s Franjom Tuđmanom, drugi s Momčilom Krajišnikom, a koji su međusobno potpuno različiti. Dva različita koncepta za Bosnu i Hercegovinu, odnosno za unutarnje podjele i budućnost BiH unutar Jugoslavije. Jedim je sporazumom, koji je tada bio tajan, potpisao konfederaciju s Tuđmanom, a sa srpskom stranom opet je potpisao neku krnju Jugoslaviju u kojoj će poseban status imati Sandžak. Detalji toga sporazuma kasnije su objavljeni”, rekao je Ćosić za Hrvatski Medijski Servis.
Ćosić dodaje da je postojao i niz sporazuma koje bi Alija Izetbegović danas potpisao, a već sutra s njih povukao svoj potpis.
„Tu se radi o kontinuitetu nedosljednosti i to je jedan element koji unosi jednu opću nesigurnost, neizvjesnost i političku nestabilnost kad je BiH u pitanju. Naravno da, kada govorimo o budućnosti BiH onda smo jako osjetljivi, a pogotovo Bakir Izetbegović i njegovi istomišljenici, na svaki glas koji dolazi izvana i koji upozorava na određene slabosti BiH. Onda su osjetljivi i sve te slabosti i nestabilnosti uvijek pripisuju nekom vanjskom neprijatelju”, kaže Ćosić.
Nepostojanje unutarnjeg konsenzusa
Predsjednik Vlade ŽZH ironično kaže da po tome ispada da mi unutar granica BiH imamo politički konsenzus o njenoj budućnosti i njenom unutarnjem ustrojstvu, „a onda nam, eto, uvijek dolaze neki remetilački faktori s istoka ili sa zapada“.
-Stvar je u biti drugačija samo što se ne želi priznati. Kada bismo mi doista imali unutarnji konsenzus svih političkih čimbenika o budućnosti BiH onda ta osjetljivost ne bi postojala i onda nam ne bi moglo ni eventualno miješanje u „unutarnje poslove“ destabilizirati zemlju. Ovako se uporno svaki glas, makar bio razuman i ukazivao na bit problema, tretira kao miješanje u unutarnje poslove, rekao je predsjednik VladeŽ ZH za HMS.
Ćosić, koji je i potpredsjednik HDZ-a BiH kaže da je ključno poći od toga da u BiH nemamo unutarnji konsenzus.
„Prije svega, predstavnici hrvatskog naroda upozoravaju na nejednakopravan status, na diskriminaciju i zagovara jednakopravan status. Ako se govori o građanskim i nacionalnim pravima onda to pitanje ne može i ne smije ostati u okviru tzv. unutarnje politike, barem je tako u demokratskom – zapadnom svijetu“, rekao je Ćosić.
Visoki dužnosnik HDZ-a BiH pojašnjava da takva pitanja ne mogu biti unutarnja pitanja jer, kako kaže, ovo nije ni vrijeme bivšeg totalitarnog komunističkog sustava niti Sjeverna Koreja da bi unutarnje pitanje ostalo pitanje ljudskih prava.
„Ovdje se radi o pitanju prava jednog naroda i ono se ne može odvojiti od građanskog prava“, rekao je Ćosić.
Beogradska logika bošnjačkih prvaka
Ćosić pojašnjava da svako carstvo opstaje ili propada upravo na pitanju legitimiteta.
-Ne postoji nikakav koncept, makar ga svi izvanjski faktori podržavali, koji će neku zajednicu ili neku zemlju učiniti prosperitetnom i stabilnom ako ona nema taj unutarnji legitimitet. Ključno je pitanje koncepta Bosne i Hercegovine koji će imati legitimitet svih relevantnih političkih faktora. S obzirom na to da je BiH specifična po tome, kao zajednica triju naroda i naravno građana, ona se ne može graditi ako jedan od ta tri naroda ne pristaje na takvu BiH, rekao je Ćosić ustvrdivši da će ovo biti trajni problem sve dok se ono ne shvati kao polazna točka.
Predsjednik Vlade ŽZH smatra da je očito da brojnijem bošnjačkom narodu danas uopće ne odgovara otvarati tu temu isto onako kako nekada Beogradu i srpskoj politici nije odgovaralo tu temu otvarati u bivšoj Jugoslaviji.
„Oni su mislili da je njihov osnovni alat brojčana dominacija i da se iz te brojčane dominacije može izvoditi sustav u kojem će politička dominacija pripadati brojnijem. Znamo da je taj koncept povijeno propao i da je demokratski neopravdan i nije mi jasno zašto se on uporno pokušava ponoviti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, a znamo da nema izgleda uspjeti“, rekao je Ćosić./Branimir Galić/HMS/
wpDiscuz
