Pojedinačan udio županija u raspodjeli prihoda vrši se na temelju formule koja se zasniva na omjerima broja stanovnika u županiji, površine i broja učenika u osnovnim i srednjim školama.
Sarajevska županija, međutim, prema formuli po kojoj se vrši raspodjela prihoda ima poseban koeficijent 2 koji odražava „posebne rashodovne potrebe”. No, nije definirano što se podrazumijeva pod pojmom „posebne rashodovne potrebe”?
Ćosić kaže kako bi definiranjem ovog pojma omogućilo svim ostalim korisnicima javnih prihoda ukoliko imaju iste potrebe da ostvare veći udio u raspodjeli javnih prihoda, a samu raspodjelu učinilo poštenijom i transparentnom.
-Kada bi Županiji Zapadnohercegovačkoj bio određen taj poseban koeficijent ostvarila bi 7 milijuna KM više prihoda od neizravnih poreza nego što trenutnim načinom raspodjele dobiva, napominje Ćosić.
On podsjeća kako je ovo problem i ostalih županija, te napominje kako se tu ne radi samo o posebnim koeficijentima koji favoriziraju određene županije, nego i o neodgovornom igranju s brojkama stanovništva u županijama, zbog čega pojedine županije ostaju zakinute za milijune maraka proračunskih prihoda.
Godišnje zakinuti za 4, 6 milijuna KM
Naime. prilikom raspodjele PDV-a koristi se podatak Federalnog zavoda za statistiku prema kojem u ZHŽ živi 81.487 stanovnika, a po popisu stanovništva iz 2013. godine u ovoj županiji živi 97.893, iz čega je vidljivo da ova županija godinama dobiva znatno manje sredstava nego što joj pripada.
-Nedavni popis stanovništva pokazuje da se našoj županiji na taj način svake godine otima 4,6 milijun KM proračunskih prihoda, a općinama koje se nalaze u sastavu ove županije dodatnih 1,3 milijuna KM. Zar ove brojke ne govore sve, pita se Ćosić te zaključuje: -Onima koji nas napadaju s političkih pozicija, uvijek kad ukazujemo na ovu nepravdu, mogu odgovoriti: Razrežite proračunske prihode Sarajevskoj županiji po istoj formuli kako se to radi Županiji Zapadnohercegovačkoj pa ćemo vidjeti što ćete dobiti!? Siguran sam – Sarajevo će tražiti treći entitet, kaže premijer Ćosić.
Imajući u vidu projekciju iznosa sredstava za koje je zakinuta Županija Zapadnohercegovačka na godišnjoj razini, Ćosić kaže kako se s pravom može konstatirati da je postojeći Zakon o pripadnosti javnih prihoda u F BiH nepravedan, diskriminirajući i štetan za građane Županije Zapadnohercegovačke.
Ćosić kaže kako na osnovu pokrenutih inicijativa od nove Vlade F BiH očekuje da što prije pokrene proceduru za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda Federaciji BiH.
Kreditna zaduženja F BiH- poseban problem
Upozorava kako je poseban problem to što su kreditna zaduženja F BiH bilo kod MMF-a ili Svjetske banke posljednjih godina u porastu, što izravno utječe na iznos sredstava koje dobivaju županije.
-Povrat tih kredita osigurava se iz prihoda od neizravnih poreza, a da pri tom nije osigurana ravnoteža između korisnika tih sredstava i njihova povrata. Ta činjenica onda izravno utječe na iznos sredstava koja se raspoređuju na županije, jer se najprije izmiruju obveze prema kreditnim zaduženju, a tek nakon toga ostatak sredstava se raspoređuje prema formuli. Time sve županije neizravno osiguravaju sredstva za povrat kreditnih zaduženja Federacije BiH bez obzira tko je koristio ta sredstva, pojašnjava Ćosić.
Skupština Zapadnohercegovačke županije nedavno je usvojila proračun za 2015 u iznosu od 75,9 milijuna KM. Ćosić smatra kako je proračun realan, ali nije razvojni u mjeri u kojoj bi to htjela županijska vlast, jer se, kako kaže, nije smjela zanemariti socijalna komponenta proračuna.
-Novaca naravno nikada dovoljno za realiziranje svih planova. Međutim, bilo je neophodno s obzirom na ranije navedene činjenice u vezi sa raspodjelom javnih prihoda, kao i na trenutnu gospodarsku situaciju, sve rashode svesti u realne okvire, kaže premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić za HMS.