Dok BiH prolazi kroz političke apsurde, besmislene reforme i stalne eksperimente međunarodne zajednice, Petar Ćorluka ne troši vrijeme na jalove rasprave. On gradi. Ulaganje u industriju, radna mjesta i gospodarski razvoj – ono što bi trebala raditi država, u BiH na sebe preuzimaju pojedinci. A kada su ti pojedinci poput Ćorluke, rezultat nije tek puki rast, već regionalna poslovna sila.
Grudski poduzetnik i vlasnik kompanije Violeta ne zaustavlja se samo na proizvodnji higijenskih proizvoda. Njegova vizija proteže se i na prehrambeni sektor, pa je u Lastu uložio milijune, obnovio proizvodne procese, modernizirao pogone i osigurao automatiziranu i robotiziranu proizvodnju. No, nije stao na tome – sada kreće i gradnja nove tvornice, u koju će biti uloženo 10 milijuna eura.
“I ove godine proširit ćemo proizvodni program u Lasti, već smo dogovorili tehnologiju i sirovine te planiramo značajna ulaganja”, ističe Ćorluka.
Nekada propala tvornica keksa, koju je upropastila neslavna privatizacija pod Zvečevom, sada se vraća na velika vrata. Lasta nije više samo simbol nostalgije, već primjer kako se poduzetništvom i vizijom mijenja budućnost.
Plaće iznad minimuma: Država kasni, Violeta ne čeka
U zemlji gdje su minimalne plaće vječito tema dnevnopolitičkih igrica, Ćorluka o tome ne mora ni razmišljati.
“Minimalna plaća kod nas je daleko iznad zakonskog minimuma. U našem hotelu u Sarajevu najniža plaća iznosi 1.900 KM. Mi u Violeti želimo biti konkurentni i poželjni poslodavci, jer samo tako možete zadržati kvalitetne ljude”, rekao je Ćorluka za Hayat TV.
No, dok privatni sektor podiže plaće, investira i razvija nove tehnologije, država se i dalje bavi – sobom. BiH ima najveću stopu doprinosa u Europi, čak 76%, što mnoge poduzetnike tjera preko granice. Violeta, uz visoku produktivnost i pametan menadžment, uspijeva preživjeti i rasti. No, hoće li svi uspjeti?
“Ne možeš po izdvojenim slučajevima donositi odluke jer ima puno malih poduzetnika koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Država ne može samo subvencionirati – mora stvoriti normalan poslovni ambijent. Ako mi možemo voditi računa o troškovima, može i država”, zaključuje Ćorluka.
Tiranija OHR-a i snaga domaćih poduzetnika
Dok međunarodni tutori diktiraju kako bi BiH trebala izgledati, dok nameću zakone i guše političku samostalnost, hrvatski poduzetnici u BiH ne samo da preživljavaju – oni jačaju. Što nas više Europa gazi, mi više rastemo.
OHR ne spava mirno zbog ljudi poput Ćorluke, jer on dokazuje da Bosna i Hercegovina može biti uspješna bez njihovog tutorstva. Bez Schmidtovih dekreta, bez stranih namjesnika i njihovih eksperimenata.
Jer dok jedni pišu izvještaje i uvode sankcije, drugi grade tvornice, zapošljavaju ljude i šire poslovanje.
Aplauz za hrvatske poduzetnike u BiH. I još jedan, za svaku novu tvornicu koju Schmidt nije ni primijetio, a Murphey nije preselio u Sarajevo.
/POSKOK/