Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Južne Danske otkrilo je da su ljudi koji su tijekom Srednjeg vijeka bili bogati uvelike imali problema sa zdravljem. Naime, bogate osobe mogle su si priuštiti uživanje u finoj hrani i dobrim pićima, ali ih je njihov raskošan stil života lagano trovao.
Srednjovjekovni pribor za jelo bio je prekriven glazurom od olovnog oksida. Jela koja su sadržavala sastojke poput soli ili pojedinih kiselina često bi utjecale na glazuru pribora koja bi se rastapala, a olovo bi na taj način dolazilo u hranu.
Analiza 207 kostura
Znanstvenici smatraju da olovo nije samo utjecalo na zdravlje tadašnjih ljudi nego i na njihovu inteligenciju koja se postupno smanjivala. Kemijskom i antropološkom analizom 207 kostura sa 6 danskih i njemačkih groblja, znanstvenici su otkrili da je razina olova gradskog stanovništa bila iznimno visoka.
Stanovništvo koje je obitavalo na selu u svojim kostima nije imalo visoku razinu olova jer nisu koristili isti pribor kao gradsko stanovništvo. Njihovo istraživanje objavljeno je u Journal of Archeological Sciences.