Proturječna je situacija danas na Balkanu i na njemu i dalje postoji konfliktni potencijal, izjavio je jučer ruski veleposlanik Aleksandar Čepurin, na međunarodnom skupu “Balkanski ratovi u svjetlu geopolitike u 21. stoljeću “. “Treba da zbijemo redove i pronađemo politička rješenja koja su u interesu naših zemalja. Pred Srbijom su ozbiljne odluke i treba naći rješenja koja će zadovoljiti potrebe većine Srba “, poručio je Čepurin.

Povodom vijesti, koju su prenijeli neki beogradski mediji, da je Čepurin izjavio da se granice takozvanih balkanskih zemalja i dan-danas aktivno razmatraju, u ruskoj ambasadi za “Politiku” objašnjavaju da citat Aleksandara Čepurina nije doslovno prenijet i da je izvađen iz konteksta. “Veleposlanik RF je govorio o situaciji od prije sto godina, o kojoj je rekao da su tada promijenjene granice mladih balkanskih država, što je jedan od preduvjeta za izbijanje Prvog svjetskog rata”, kažu ruske diplomate. U ambasadi Rusije ističu da se Ruska Federacija nikada nije zalagala za promjenu postojećih granica, i demantuju da je Čepurin uopće spomenuo da se granice na Balkanu i danas razmatraju.

Govoreći na skupu povodom stogodišnjice završetka balkanskih ratova, u organizaciji Centra za razvoj međunarodne suradnje i ambasade RF, jeste razmatranje osnove sukoba 1912. i 1913. godine i njihov utjecaj na stvaranje preduvjeta za Prvi svjetski rat, Čepurin je naglasio da Rusija želi objektivno i pošteno prikazati zajedničku povijest, koja je povezana i sa današnjim jačanjem srpsko-ruskih odnosa,

– Povijest predstavlja osnovu za vjeru u našu suradnju. Oni koji žele narušiti suradnju mogu ponekad malo i da se raduju, ali sve dolazi na svoje mjesto. Naše zemlje su stari geopolitički prijatelji – rekao je Čepurin, istakavši da je ova suradnja započeta još u 17. i 18. stoljeću, kada je Rusija podržavala borbu za nacionalno oslobođenje slovenskih naroda. Veleposlanik RF ukazao je da iu Rusiji postoji podjela na zapadnjake i slovenofile, koji su svoje predstavnike imali u književnicima Ivanu Turgenjevu, odnosno Fjodoru Dostojevskom. Ruski diplomat je naglasio da su dvije zemlje bile saveznice u oba svjetska rata, čime je Srbija načinila pravilan izbor na strani pobjednika.

– Balkanske ratove 1912. i 1913. smatramo oslobodilačkim i to je bio kraj otomanske vladavine na jugu Europe, ali osjećamo da neki i dalje dovode ovo u sumnju. Sa Balkanskim ratovima je počelo i formiranje blokova u regiji. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić primijetio je da je katastrofi Prvog svjetskog rata prethodio pokušaj da se potisnu mali narodi, što je dovelo do sarajevskog atentata. Došlo je do ponovnog približavanja Rusije i Srbije i do toga da Srbija bude glavni ruski saveznik na Balkanu – podsjetio je Čepurin.

Komentirajući spornu izjavu ruskog veleposlanika, izvor “Politike”, bivši diplomat i poznavalac rusko-srpskog odnosa, objašnjava da je, ako je izjava pravilno prenijeta, Čepurin najvjerojatnije mislio na niz otvorenih pitanja, prije svega na Bosnu.

-Vjerojatno je mislio i na Kosovo, jer za Moskvu je Kosovo i dalje otovreno pitanje, pa postoji taj konfliktni potencijal. Postoje i drugi “zatrpani predmeti”, kao što je Makedonija, pa je mislio i na ova pitanja. A vjerojatno je na neki način mislio i na Vojvodinu, gdje se malo-malo pa pojave potencijalni problemi – ukazuje naš izvor.

Dragan Simić, profesor FPN-a i direktor Centra za studije SAD, objašnjava da izjavi nedostaje širi kontekst.

– Da li je ambasador mislio da su granice Balkana kao leopardova koža, uvijek nestabilne? Nakon burnih dešavanja devedesetih godina prošlog stoljeća, mi smo ipak u posljednjem desetljeću svjedoci smirivanja tla. Jedini faktor, odnosno država, koja bi mogla da traži mijenjanje granica, jesu Tirana, odnosno Albanci, ako postoje aspiracije ka zapadnoj Makedoniji, dijelovima Crne Gore i Grčke. Uvjeren sam da međunarodna zajednica ne bi dozvolila nikome takve aspiracije, pa ni Albancima. Nije dobro podcjenjivati ​​takve čimbenike, ali ni precijeniti, uzimati izolirano od interesa međunarodne zajednice, EU i SAD, koji su uložili ogromne napore da stabiliziraju ovaj prostor i uključe u europske integracijske tokove – kaže Simić.

Direktor Centra za studije SAD podvlači da i sama RF ima velike interese na Balkanu, posebno imajući u vidu energetske projekte.

-Rusija se devedesetih godina gotovo u potpunosti povukla sa ovih prostora, dok je Zapad bio aktivan. Odnosi moći su se poslije dolaska na vlast Vladimira Putina promijenili. Rusija se znatno agilnije, sekantnije, određuje prema pojedinim međunarodnim pitanjima i to je očekivano. Svjetski poredak je i dalje na čelu sa SAD, ali imamo narastanje Rusije i Kine, pa se razlika u pogledu nekih parametara moći smanjila – navodi Dragan Simić.

Nenad Popović, potpredsjednik Demokratske stranke Srbije, ukazuje za naš list da, unatoč tvrdnjama da će integracijski procesi u EU i NATO donijeti stabilnost u odnosima među državama na Balkanu, to se ne događa.

– Naprotiv, ove organizacije su svojim stavom da podrže protupravnu secesiju Kosova pridonijele produbljivanju nestabilnosti u regiji. Sigurno je da lažna država Kosovo, koja je izgrađena na terorizmu, kriminalu i trgovini organima, predstavlja jedan od glavnih izvora nestabilnosti i sigurnosnu prijetnju za čitav region. Kao jedini integracijski proces koji može realno utjecati na povećanje sigurnosti u regiji vidim izgradnju “Južnog toka”. Zahvaljujući njegovoj izgradnji, Balkan će postati važno energetsko čvorište, tako da nikome neće biti u interesu da se na ovom prostoru stvaraju sukobi i nestabilnosti koji bi mogli rezultirati prekidom opskrbe plinom. “Južni tok” će ojačati međuovisnost svih aktera koji sudjeluju u ovom projektu, što smanjuje mogućnost za tenzije i sukobe oko jednog od najvećih geopolitičkih izazova 21.stoljeća, energetskebezbednosti – kaže Nenad Popović.

Bojan Bilbija

————————————————– ———

Velike sile raspiruju sukobe

Jelena Guskova, rukovoditelj Centra za istraživanje suvremene balkanske krize, rekla je da su ratovi 1912. i 1913. važni za analizu korijena i bolje razumijevanje suvremenih dešavanja na Balkanu i šire, jer vidimo stabilnost nekih država i njihovih politika prema balkanskim zemljama. Predsjednik Centra za razvoj međunarodne suradnje Stevica Deđanski poručio je da neke sile pokušavaju prekroje povijest i da operu svoju prošlost, prebacujući krivnju za Prvi svjetski rat na Srbiju i takvu reviziju istorijene smijemo dozvoliti. Izvršni direktor centra Dragomir Anđelković rekao je da je Rusija podržavala princip “Balkan balkanskim narodima” i da su velike sile raspirivale sukobe, posebno Drugi balkanski rat, kako bi dominirale regijom.