Ne vjerujem u promjenu granica
Upitali smo ga da li vlast Srbije uveliko radi na mijenjaju granica u kontekstu krize s Kosovom.
“Lično, mislim da je riječ o ‘sondiranju terena’ za jednu takvu ideju. Granice na Balkanu su beskonačno osjetljiva stvar i, možda ne najpravednije, ali najjeftinije rješenje sigurno jeste ne mijenjati ih. U tom svjetlu bi možda dogovor Beograda i Prištine o korekciji granica i mogao kratkoročno pružiti neke rezultate, ali bi dugoročno sigurno bio zao primjer za praktično sve zemlje u okruženju. A s time se nije igrati. Tako da, u promjenu granica između Srbije i Kosova ne vjerujem naročito”, rekao je Čanak za naš portal.
Prokomentirao je i nastupe predsjednika RS Milorada Dodika koji je u srbijanskom medijskom prostoru iznio tezu o razgraničenju unutar BiH.
“Samo potpunoj neznalici može da ne bude jasno da Dodik sebe vidi kao gubernatora na čelu najzapadnije ruske zemlje, Republike Srpske. Ekstremni nacionalisti, šovinisti, kao i dio SPC i vide Dodika kao nekakvog ‘budućeg vođu ujedinjenog srpstva’, s obzirom na to da velikosrpska hegemonistička ideja uvijek kao rukavica naliježe na gvozdenu ruku ruske imperijalne ideje”, naglasio je Čanak.
On je istakao da tome sada treba dodati i Dodikovu kandidaturu za člana predsjedništva zemlje čiji opstanak smatra nemogućim i na čijem uništenju zdušno radi.
“A, ta velikosrpska hegemonistička ideja nikada nije doživela svoj historijski i ideološki poraz i raskrinkavanje, uprkos brojnim i političkim i vojnim porazima koje je doživjela. I zato, kada Dodik bude bježao pred zasluženom kaznom, on će se sklanjati ili u vilu na Dedinju ili u daču u Moskvi, dok će oni koji ga danas naivno slijede ostati s posljedicama politike koja je još s Radovanom Karadžićem i njegovim satrapima pokazala svoje pravo lice i doživjela zasluženi kraj”, istaknuo je Čanak.
Odluka o Srebrenici, anticivlizacijski čin
On je oštro reagirao i na odluku Vlade RS o poništenju izvještaja o Srebrenici.
“Taj potez je anticivilizacijski. Srebrenička tragedija je mogla biti, kroz njeno priznavanje i razumijevanje uzroka koji su do nje doveli, put reintegracije Bosne i Hercegovine. Umjesto toga je, jednim potezom pera, napravljeno vraćanje od dvadeset godina u prošlost. Zato i ne mislim da je riječ samo o predizbornoj računici, nego o još jednom pokušaju prepravljanja historije, kakvih je na ovim prostorima ionako previše”, tvrdi Čanak.
Upitali smo ga i kako to da retorika nikada nije bila u toj mjeri “ratna”, iako u vlasti Srbije, jednako kao ni u vlasti BiH ne učestvuje toliko ratnih političara.
“Kada neko ne zna ša da radi u miru, on posegne za ratom. Sjetimo se samo riječi Slobodana Miloševića ‘ako ne znamo da radimo, umijemo da se bijemo’. Prastara politikantska tehnika je da problem koji ne možete riješiti prikrijete većim problemom. I zato po čitavom Balkanu imate poluglasne opaske tipa ‘ma pusti, samo da nije gore, bar nema rata’. Svi znamo da je Bosna i Hercegovina glavni fitilj balkanskog bureta baruta čije su eksplozije ne tako davno uništile stotine hiljada života i milione sudbina. I dokle god ta kolektivna frustracija postoji, pojavljivat će se neodgovorni političari koji će manipulišući time prikrivati svoju nesposobnost da rješavaju životna pitanja građana”, zaključio je Čanak.
wpDiscuz