Updated: 19. ožujka 2023.

BUGOJNO:Bivši logoraši nisu, kako su napomenuli, izgubili nadu da će najodgovorniji biti privedeni licu pravde.

19. ožujka 2023.

1269

Vrlo

- Advertisement -

Hrvati Bugojna su danas, na blagdan svetog Josipa, obilježili 29. obljetnicu razmjene 294 hrvatska logoraša iz logora “Stadion”.

Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule, nestale i umrle Hrvate Bugojna pred spomen-obilježjem u gradskom katoličkom groblju u Bugojnu, a potom je nastavljen misom zadušnicom u župnoj crkvi sv. Ante u Bugojnu.

Logoraši, koji su nakon osam mjeseci zatočeništva razmijenjeni, na poseban se način sjećaju nasilno odvedenih logoraša za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga.

Iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata (HULDR) Bugojno, koja je organizator današnjeg obilježavanja, kazali su kako je “agresija Armije RBiH na Hrvate Bugojna s ciljem etničkog čišćenja ovog srednjobosanskog grada krenula u srpnju 1993. godine”.

– Puno godina je prošlo, prije dvije godine našli smo četiri tijela. Nismo imali tu sreću da pronađemo još 15 nestalih. Ja sam bio osam mjeseci u logoru. Bilo je to dugo razdoblje, jesen, zima i proljeće. Bilo je tu i fizičkog i psihičkog zlostavljanja, a bilo je i onih koji su preminuli od premlaćivanja. Bilo je hladno, a cijelo vrijeme smo spavali na betonu – kazao je predsjednik HULDR-a Bugojno Marijo Mostarac napomenuvši kako se 29 godina poslije svega ipak živi, ali se ne uživa.

Bivši logoraši nisu, kako su napomenuli, izgubili nadu da će najodgovorniji biti privedeni licu pravde.

Prethodni članak

‘Turski Ghandi’ koji sa vlasti želi svrgnuti Erdogana Kemal Kilicdaroglu nije korumpirana osoba, ne krade, ima reputaciju moralnog birokrate, kažu pobornici; po kritičarima, nedostaje mu Erdoganova moć pred masama i sposobnost da privuče pažnju. Kemal Kilicdaroglu, kandidat ujedinjene opozicije i predsjednik Republikanske narodne partije (CHP) (Reuters) Muamer Tanović Published On 16 Mar 2023 16 Mar 2023 Recep Tayyip Erdogan je pred najvećim izazovom u dvodecenijskoj vladavini, konstatiraju mnogi mediji i stručnjaci uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj 14. maja, od kojih bi mogao zavisiti smjer kojim bi ta zemlja mogla ići. Srozavanje ekonomije, uzrokovano posljedicama pandemije i globalnom krizom, dovelo je do pada Erdoganove popularnosti u zemlji, a dodatno bi joj mogle naštetiti posljedice razornih zemljotresa sa početka prošlog mjeseca, koja je izazvala kritike zbog spore reakcije vlasti i neprovođenja strogih građevinskih propisa, zbog čega su se deseci hiljada zgrada srušili kao kule od karata. I to baš u regijama koje su tradicionalno lojalne Erdoganu i njegovoj Partiji pravde i razvoja (AKP). Zato se opravdano postavlja pitanje hoće li i Erdogan nakon majskih izbora ući i u treće desetljeće na vlasti ili će ga zamijeniti neko drugi. Ankete mu daju 11,2 posto više od Erdogana Taj neko drugi je Kemal Kilicdaroglu, kandidat ujedinjene opozicije i predsjednik Republikanske narodne partije (CHP), stranke koju je osnovao utemeljitelj Turske Mustafa Kemal Ataturk. Izabran je da u maju “uđe u ring” s Erdoganom, s ambicijom da postane 13. predsjednik Turske. Kakve su šanse da Kilicdaroglu zbaci sa trona aktuelnog predsjednika Turske? Nedavna anketa kaže – velike, jer je istraživanje Aksoya pokazalo da ima podršku 55,6 posto glasača, čak 11,2 posto više od Erdogana. Ista anketa pokazala je da je veća popularnost opozicijskog bloka Narodna alijansa nego AKP-a. Da Kilicdaroglu vodi ispred Erdogana pokazalo je još nekoliko drugih istraživanja. “U ovom trenutku više nego ikada u posljednjih 20 godina imamo razloga da mislimo kako će opozicija pobijediti na izborima“, kazala je Merve Tahiroglu, direktorica Programa za Tursku u vašingtonskom Projektu za demokratiju na Bliskom istoku, tokom panela Fondacije za odbranu demokratije. Nezaustavljivi borac protiv korupcije Ko je, uopće, Kemal Kilicdaroglu i kako je izgradio put do predsjedničkog kandidata? Kilicdaroglu je rođen 1948. godine u provinciji Tunceli, na istoku Anadolije, kao sin državnog službenika, u porodici etničke religijske manjine Alevi. Četvrto je od sedmero djece i jedino koje je završilo fakultet. Sa Univerziteta u Ankari izašao je s diplomom iz ekonomije i finansija. Da je pred njim svijetla budućnost vidjelo se kada je sa svega 23 godine, u svom prvom poslu, postao savjetnik turskog ministra finansija. Uspon u administraciji nastavio je 1992. godine, kada je imenovan za direktora socijalnog osiguranja. Dvije godine poslije imenovan je za “birokratu godine“, a 1999. godine je otišao u penziju. Bio je na glasu kao birokrata koji se borio protiv korupcije, u čemu mu je pomoglo iskustvo koje je stekao dok je bio u osiguravajućem sektoru. Zbog toga ga mnogi u Turskoj drže za čestitu i pouzdanu osobu, a mnogi su mu dali nadimak “turski Gandhi“. Proboj u politiku počeo je upravo zahvaljujući aktivnostima u borbi protiv korupcije. Prosekularnoj CHP je pripremio izvještaj o korupciji, koji je naišao na odličan prijem kod tadašnjeg lidera stranke Deniza Baykala, koji ga je i uveo u politiku. Godine 2002, nakon izbora na kojima je Erdogan počeo predsjednički mandat, ušao je u parlament. Pet godina kasnije postao je zamjenik predsjedavajućeg parlamentarne grupe CHP-a. U žižu javnosti je došao kada je došao u verbalni sukob s Erdoganovom partijom zbog navoda o korupciji. CHP podijeljen u podršci Jedna je od najčešćih meta kritika u Erdoganovim govorima, koji ne propušta prilike i da omalovažava njegov učinak dok je vodio socijalno osiguranje. Godine 2009. Kilicdaroglu je bio u utrci za gradonačelnika Istanbula, ali je izgubio od kandidata AKP-a. Lider CHP-a postao je 2010. godine, nakon Baykalovog seksualnog skandala, koji ga je koštao položaja, uprkos pobjedi na izborima za čelnika stranke, stručnjaci su stava da je nikada nije uspio ujediniti oko sebe. I danas je CHP podijeljen kada je riječ o podršci Kilicdarogluu. Ipak, smatra se da je Kilicdaroglu tiho reformirao stranku i uklonio okorjele “kemaliste”, koji podržavaju rigidnu verziju Ataturkovih ideja, dok je promovirao članove za koje se smatra da su bliži evropskim socijaldemokratskim vrijednostima. Ono što upada u oči je da pod njegovom partijskom vladavinom CHP nije uspio smanjiti zaostatak za AKP-om, ali je, s druge strane, indikativno to što je CHP pod njegovom palicom, a uz podršku drugih opozicijskih stranaka u Istanbulu, Ankari i još nekim drugim većim gradovima na izborima 2019. godine uspio AKP-u preoteti lokalnu vlast, dijelom zahvaljujući i kurdskim glasačima. Marš od 450 kilometara zbog ‘represije’ Popularnost mu je naglo porasla 2017. godine, kada je, u društvu pristalica, hodao 450 kilometara od Ankare do Istanbula, u “Maršu za pravdu“, kojim je želio skrenuti pažnju na “jačanje represije“ vlade. Povod je bilo hapšenje jednog od viših zvaničnika njegove partije. Kilicdaroglu je, navodno, kako je jednom napisao Deutsche Welle, bio meta fizičkih napada i atentata više neko ijedan drugi političar u Turskoj. Godine 2019. je bio i meta pokušaja ubistva u Ankari. Tada je jedan od političara CHP-a njemačkom mediju rekao: “Čekali smo ispred njegovih vrata. Izašao je s modricama na licu. Uopće nije izgledao nesretno. Pozvao nas je unutra i naručio nam čaj. Mi smo bili više ljuti nego on. Ostao je potpuno miran. Kao da smo mi bili na meti linča, a ne on.“ Smrt je izbjegao i kada su pripadnici Radničke partije Kurdistana (PKK) napali Parlament, kao i prilikom bombaškog napada pripadnika oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) na njegov “Marš pravde“. Suviše miran i staložen, Kilicdaroglu, prema mišljenju mnogih eksperata, nema karizmu Erdogana, što glasačima povlači pitanje alternative koju predstavlja za protukandidata. Dok ga neki hvale, drugi ga kritiziraju “Čelnik CHP-a nije karizmatičan političar i to mu može predstavljati problem na predstojećim izborima“, kaže za Al Jazeeru Tozun Bahcheli, profesor političkih nauka na Kraljevskom koledžu Univerziteta Zapadni Ontario. No, opisujući ga, tvrdi da je riječ o časnom i iskusnom političaru. “Za razliku od Erdogana, koji se suočava s optužbama za korupciju, dosije Kilicdaroglua je besprijekoran“, tvrdi. O Kilicdarogluu, pak, u Turskoj vladaju podijeljena mišljenja; dok ga neki hvale, drugi ga kritiziraju. Njegove pristalice u prvi plan stavljaju njegovu reputaciju moralnog birokrate. “On nije korumpirana osoba. Ne krade. To je čovjek koji želi zaključiti svoju političku karijeru kao osoba koja je oživjela tursku demokratiju i zato je on prava osoba“, rekao je za Reuters Goul Tol, šef Turskog programa na vašingtonskom Institutu za Bliski istok. Kritičari Kilicdaroglua kažu da mu nedostaje Erdoganova moć pred masama, kao i sposobnost da privuče pažnju. ‘Erdogan je fenomenalan u kampanjama’ Neki mu, pak, za nedostatak navode i to što je veteran koji “ne predstavlja nove generacije“, a drugi da nema jasnu i uvjerljivu viziju kako bi trebao izgledati period poslije Erdogana, kako bi privolio neodlučne, kao i glasače koji redovno daju podršku AKP-u. Stoga bi opozicija, kako je konstatirao Wolfgango Piccoli, potpredsjednik konsultantske kompanije Tenea i ekspert za Tursku, morala glasačima ujedinjeno predstaviti plan kako bi povećala šanse za pobjedu Kilicdaroglua. “Jednostavno kriviti Erdogana za sve što je loše u Turskoj je pogrešno i to ne prolazi. Prošli izbori pokazali su da je Erdogan fenomenalan u kampanjama“, rekao je Piccoli za Reuters. Ono što Kilicdarogluu, kao iskusnom ekonomisti, ide u prilog je ekonomski faktor. Nekonvencionalna Erdoganova ekonomska politika, uključujući smanjivanje kamatnih stopa kada je inflacija skočila iznad 85 posto prošle godine, izazvala je krizu u domaćinstvima i srozala tursku liru. Kilicdaroglu tu vidi svoju šansu, s dugim iskustvom u ekonomiji i finansijama, a taj momenat spominje i Bahcheli. “Kilicdaroglu može predstavljati snažan izazov [za Erdogana], a mišljenja sam da može i zabilježiti pobjedu na izborima”, kaže ekonomski ekspert za Al Jazeeru. Može li do lake pobjede? “Erdogan je ranjiv zbog veoma visoke inflacije tokom proteklih nekoliko godina, koja je narušila standard turskog stanovništva. Uz to, Vlada je na meti kritika zbog nekompetencije i neodgovarajućeg odgovora na zemljotrese, u kojima je izgubljeno mnogo života”, zaključuje Bahcheli. Inostrani stručnjaci procjenjuju da će se kampanja Kilicdaroglua dobrim dijelom fokusirati i na promociju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, zbog čega zapadne zemlje često kritiziraju Erdogana i njegovu centraliziranu moć. Ali Carkoglu, profesor političkih nauka sa Univerziteta Koc, smatra da će Kilicdaroglu dobiti izbore. “Ono što je pokazao AKP posljednjih godina svojom ekonomskom i sigurnosnom politikom bilo je prosječno. Možemo očekivati da Kemal Kilicdaroglu s lakoćom pobijedi na izborima“, zaključio je Carkoglu.

Sljedeći članak

STAREŠINA: Ne treba Putin strahovati od uhidbenog naloga ICC-a, već od ‘suda‘ svoje duboke države

- Advertisement -

1 KOMENTAR

Nadimak

Email (nije nužno)

Nadimak

Email (nije nužno)

1 Reakcija

Najstariji

Najnovije Most Voted

Inline Feedbacks

View all comments

wpDiscuz

Последняя новост

- Advertisement -

- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -