BOŠNJACI SE SAMO FURAJU NA NACIZAM. NIŠTA OD TOG: Sve i kada bi uspjeli natovariti na vlakove sve Srbe i Hrvate, BIH bi bankrotirala

Nedavno je jedan bošnjački uglednik iznio ideju da je potrebno dići kredit kod MFF-a kako bi se iselilo Hrvate. Izračunali smo koliko bi ih koštalo da isele i Srbe skupa s Hrvatima. Brojke su nevjerojatne.

Iako se često govori da su Srbi i Hrvati paraziti u BIH , BIH bi bez ova dva naroda jednostavno propala kao država i usput bi bankrotirala.

Postojanje BIH kao ekonomskog i političkog okvira ovdje je prvi put i matematički dokazano kao nemoguće.

Ovo neka “Patrioti” uzmu u obzir drugi put kada predlože slične ideje. Nacističke naravno.

Procjena troškova preseljenja svih Srba i Hrvata iz Bosne i Hercegovine (BiH) u Srbiju i Hrvatsku zahtijeva detaljnu analizu brojnih faktora, uključujući broj stanovnika, troškove preseljenja, smještaja, zapošljavanja i izgradnje novih stambenih jedinica.

1. Broj stanovnika:

Prema popisu iz 2013. godine, BiH ima ukupno 3.531.159 stanovnika, od čega je 15,43% Hrvata i 30,78% Srba

.

• Hrvati: 3.531.159 × 15,43% ≈ 544.780
• Srbi: 3.531.159 × 30,78% ≈ 1.086.000

Ukupno: 544.780 (Hrvati) + 1.086.000 (Srbi) ≈ 1.630.780 osoba

2. Troškovi preseljenja:

Troškovi preseljenja uključuju transport, smještaj, pronalazak posla i izgradnju stambenih jedinica.

• Transport: Pretpostavimo prosječni trošak od 500 eura po osobi.

  1.630.780 × 500 € = 815.390.000 €

• Smještaj: Ako pretpostavimo da je prosječna cijena stana od 50 m² 2.000 € po m², tada je cijena jednog stana 100.000 €. Ako u svakom stanu žive 4 osobe, potrebno je:

  1.630.780 / 4 ≈ 407.695 stanova

  407.695 × 100.000 € = 40.769.500.000 €

• Zapošljavanje: Troškovi integracije na tržište rada mogu varirati, ali ako pretpostavimo trošak od 5.000 € po osobi za obuku i podršku pri zapošljavanju:

  1.630.780 × 5.000 € = 8.153.900.000 €

• Izgradnja kuća: Ako se umjesto stanova grade kuće, a prosječna cijena kuće je 150.000 €:

  1.630.780 / 4 ≈ 407.695 kuća

  407.695 × 150.000 € = 61.154.250.000 €

Ukupni troškovi:

• S stanovima: 815.390.000 € (transport) + 40.769.500.000 € (smještaj) + 8.153.900.000 € (zapošljavanje) = 49.738.790.000 €
• S kućama: 815.390.000 € (transport) + 61.154.250.000 € (izgradnja kuća) + 8.153.900.000 € (zapošljavanje) = 70.123.540.000 €

3. Uvjeti kredita MMF-a:

Prema dostupnim informacijama, Bosna i Hercegovina je ranije pregovarala o kreditima s MMF-om s kamatnom stopom nešto većom od 1%

. Ako pretpostavimo kamatnu stopu od 1,5% godišnje i rok otplate od 30 godina, možemo izračunati godišnju ratu koristeći formulu za anuitet.

Formula za anuitet:

A = P × [r(1 + r)^n] / [(1 + r)^n – 1]

Gdje je:

• A = godišnja rata
• P = glavnica (iznos kredita)
• r = godišnja kamatna stopa
• n = broj godina

Primjer izračuna:

• P = 49.738.790.000 €
• r = 0,015
• n = 30

A = 49.738.790.000 × [0,015(1 + 0,015)^30] / [(1 + 0,015)^30 – 1]

A ≈ 49.738.790.000 × [0,015 × 1,558925] / [1,558925 – 1]

A ≈ 49.738.790.000 × 0,023383875 / 0,558925

A ≈ 49.738.790.000 × 0,041857

A ≈ 2.081.000.000 € godišnje

Ukupna otplata:

2.081.000.000 € × 30 godina = 62.430.000.000 €

Od čega je kamata: 62.430.000.000 € – 49.738.790.000 € = 12.691.210.000 €

Za preseljenje približno 1,63 milijuna Srba i Hrvata iz BiH u Srbiju i Hrvatsku, uz pretpostavku smještaja u stanovima, ukupni troškovi bi iznosili oko 49,74 milijarde eura. Ako bi BiH uzela kredit od MMF-a s kamatnom stopom od 1,5% na 30 godina, godišnja rata bi iznosila oko 2,08 milijardi eura, s ukupno plaćenom kamatom od približno 12,69 milijardi eura tijekom cijelog razdoblja otplate.

Ovi izračuni su okvirni i ovise o mnogim varijablama, uključujući točne troškove preseljenja, kamatne stope i uvjete kredita.

Ekonomske posljedice za BiH

1. Gubitak radne snage i stručnjaka:
   • Srbi i Hrvati čine značajan dio radno aktivnog stanovništva BiH.
   • Iseljavanje bi dovelo do gubitka stručnjaka u različitim sektorima (medicina, obrazovanje, IT, inženjering).
   • Posljedica: Manji BDP, pad produktivnosti i povećana ovisnost o vanjskoj pomoći.
2. Demografski problemi:
   • BiH bi ostala s dominantno bošnjačkom populacijom, što bi smanjilo demografsku raznolikost.
   • Pad populacije na oko 2 milijuna stanovnika doveo bi do smanjenja potrošnje, čime bi se dodatno urušila ekonomija.
3. Povećani dug:
   • Ukupni trošak preseljenja (oko 49,7 milijardi eura) i godišnja rata od 2 milijarde eura činili bi ogroman teret za ekonomiju BiH.
   • BiH trenutno ima BDP od oko 20 milijardi eura, a otplata kredita od 2 milijarde godišnje iznosila bi 10% BDP-a, što je neodrživo bez radikalnog smanjenja javne potrošnje ili povećanja poreza.
4. Propast infrastrukture:
   • Napuštanje cijelih regija (posebno u RS-u i dijelovima Federacije) stvorilo bi “prazne zone”.
   • Održavanje tih područja postalo bi financijski neisplativo.
5. Nemogućnost servisiranja kredita:
   • Bez značajnog povećanja prihoda (npr. izvoz, turizam, industrijska proizvodnja), BiH bi teško vraćala kredit.
   • Rezultat: Dužnička kriza i potencijalni bankrot.

Ekonomske posljedice za Hrvatsku

1. Porast populacije:
   • Hrvatska bi primila oko 544.000 novih stanovnika, što bi povećalo potrošnju i potaknulo ekonomiju.
   • Međutim, priljev stanovnika zahtijevao bi ogromne investicije u stanovanje, infrastrukturu i javne usluge.
2. Izazovi integracije:
   • Hrvatska ekonomija trenutno ima nezaposlenost od oko 6,5%. Pronalazak posla za stotine tisuća doseljenika bio bi izazov.
   • Kratkoročno: povećani socijalni troškovi.
   • Dugoročno: Potencijalni doprinos ekonomiji ako se doseljenici uspješno integriraju.
3. Pritisak na proračun:
   • Troškovi smještaja, zdravstvene zaštite i socijalnih usluga povećali bi javni dug Hrvatske.
   • Ovisno o financijskoj podršci EU-a, Hrvatska bi mogla podnijeti taj teret, ali s povećanjem poreznog opterećenja.

Ekonomske posljedice za Srbiju

1. Povećanje populacije:
   • Doseljenje oko 1,08 milijuna Srba značajno bi povećalo srbijansku populaciju (trenutno oko 6,6 milijuna).
   • Kratkoročno: Priljev bi opteretio ekonomiju i infrastrukturu.
   • Dugoročno: Veća radna snaga mogla bi potaknuti rast.
2. Nedostatak resursa:
   • Srbija ima problema s niskim investicijama i stagnirajućim gospodarstvom. Integracija velikog broja doseljenika zahtijevala bi povećanje javne potrošnje.
   • Mogući odgovor: vanjsko zaduživanje ili pomoć Rusije i EU-a.

Mogu li Bošnjaci održati ekonomiju BiH i vraćati kredit?

1. Ovisnost o vanjskoj pomoći:
   • BiH bi bila primorena tražiti dodatnu međunarodnu pomoć za servisiranje kredita i održavanje osnovnih javnih usluga.
   • Bošnjačka ekonomija trenutno se oslanja na sektore poput turizma, poljoprivrede i usluga, koji nisu dovoljno snažni da pokriju gubitak velikog dijela populacije.
2. Manjak radne snage:
   • Iseljavanje Srba i Hrvata značilo bi smanjenje radne snage za gotovo polovicu.
   • Nedostatak kvalificiranih radnika dodatno bi oslabio ekonomsku produktivnost.
3. Dugoročna održivost:
   • Bez radikalnih reformi (privlačenje investicija, povećanje izvoza) i stalne međunarodne pomoći, BiH ne bi mogla servisirati tako veliki dug.

Ovaj scenarij bio bi katastrofalan za BiH, jer bi dug i gubitak radne snage ozbiljno ugrozili ekonomsku održivost zemlje. Hrvatska i Srbija suočile bi se s kratkoročnim izazovima prilagodbe, ali bi dugoročno mogle iskoristiti priljev stanovništva za ekonomski rast, pod uvjetom uspješne integracije. Bošnjaci sami, s trenutnim ekonomskim kapacitetima, teško bi mogli održati ekonomiju BiH i istovremeno vraćati tako veliki kredit.