Published On: Thu, Oct 31st, 2013

Bosna i Hercegovina: Najbolji matematičari, inženjeri, nogometaši, a najgori političari i birokrati

Plasmanom u Brazil, BiH je na najbolji način pokazala da ima vrlo talentirane sportaše što jasno pokazuje i trenutna pozicija nogometne reprezentacije BiH koja se na FIFA-inoj rang listi nalazi na 16. mjestu.

BiH je vrlo dobro u svijetu pozicionirana u oblasti kvalitete nastave iz matematike i prirodnih nauka. Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013.-2014, u oblasti kvalitete nastave iz matematike i prirodnih znanosti, odnosno kvalitete matematičara i znanstvenika, BiH je na 13. mjestu od ukupno 148 zemalja, čime je rangirana u samom svjetskom vrhu u ovoj oblasti.

Isto tako, istraživanje WEF-a za 2013. godinu je pokazalo da BiH zauzima 27. mjesto, od ukupno 148 zemalja svijeta, prema postotku naučnika i inženjera u odnosu na ostatak populacije, u čemu je među prvima u Europi.

Također, BiH je u svijetu prepoznatljiva kao zemlja gdje se proizvode značajne količine električne energije, pa se tako od oko 150 zemalja našla na 15. mjestu u oblasti kvalitete dostupnosti električnoj energiji.

No, BiH se ne može pohvaliti kvalitetnim i visokorangiranim sveučilištima, ali ni tehnologijom jer se, prema istraživanju WEF-a, nalazi na 63. mjestu prema kvaliteti u oblasti visokog obrazovanja, dok zauzima 73. mjesto prema prisutnosti tehnoloških sredstava. Primjerice, prema institutu Webometrics, koji svake godine objavljuje rangiranje sveučilišta u svijetu, nijedan bh. sveučilište se nije našlo među 1.000 najboljih. Sveučilište u Sarajevu se našlo tek na 1739. mjestu u svijetu.

BiH je vrlo nisko rangirana po efikasnosti političara, ali i po ekonomskom razvoju i kvaliteti javne infrastrukture.

Tako se, prema posljednjim podacima WEF-a, BiH nalazi na 85. mjestu prema povjerenju u političare, 73. prema prisutnosti nepotizma u javnom i privatnim firmama, 88. mjestu prema spremnosti nadređenih u upravi da prenesu nadležnost na podređene i 146. prema trošenju u javnoj administraciji. Samo na plate uposlenika u javnom sektoru u BiH godišnje se izdvaja oko 13 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviše u regiji, dok se u Makedoniji, primjerice, u tu svrhu izdvaja oko 5,5 posto BDP-a.

Određena istraživanja pokazuju i to da je BiH među prvima u svijetu i po broju političkih stranaka u odnosu na broj stanovništva, a taj broj se konstantno povećava, pa bi ih do općih izbora 2014. godine moglo biti više od 200. U BiH je, naime, registrirano 190 političkih stranaka, slijedi Hrvatska koja, prema posljednjim podacima, ima 112 registriranih političkih partija, što je nakon BiH najviše u zemaljama regije.

Također, BiH u oblasti ekonomije i financija ne bilježi dobre rezultate, pa se tako prema visini bruto domaćeg proizvoda (BDP) nalazi na 105. mjestu, a na 93. mjestu u oblasti stabilnosti banaka, 79. mjestu prema visini javnog duga, 139. prema stupnju zadovoljstva potrošača i 125. prema lakoći pristupa povoljnim kreditima, kao i na 126. mjestu prema broju procedura potrebnih za pokretanje posla u BiH.

BiH ima vrlo loš rejting i imidž u svijetu u oblasti uvjeta za investiranje i pokretanje novih kompanija. Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Doing Business”, Bosna i Hercegovina se nalazi na 131. mjestu među 189 ekonomija po lakoći poslovanja. Također, prema posljednji podacima, BiH se od 148 zemalja nalazi na 116. mjestu prema poreznim opterećenjima u privredi i ekonomiji. U BiH je od svih zemalja Balkana potrebno najviše vremena potrošiti za otvaranje firme. Naime, prema posljednjim podacima, BiH se nalazi na 120. mjestu gdje je za otvaranje firme potrebno 37 dana. Primjera radi, u Makedoniji su potrebna samo dva dana.

Isto BiH je prema razvijenosti javne infrastrukture među najlošije pozicioniranim zemljama u Europi. Na WEF-ovoj listi, BiH je prema kvaliteti javne infrastrukture zauzela 127. mjesto, 104. mjesto prema kvalitetu puteva, i tek 148. po kvaliteti i razvijenosti infrastrukture avionskog prometa.

Štoviše, najviše cijene za korištenje autoputova u zemljama regije plaćaju upravo vozači u Bosni i Hercegovini. Promatrano prema cijeni putarine na dionici Kakanj – Jošanica, čija dužina iznosi 45 kilometara, putarine u BiH po kilometru, u prosjeku, za putnička vozila iznosi 0,12 KM, odnosno 0,061 euro. S druge strane, najjeftinija putarina je u Makedoniji, 0,020 eura po kilometru.

BiH se također nalazi među zemljama u koje najteže uspijevaju  zadržati svoje mlade, talentirane i školovane ljude. Tako je WEF-ovo posljednje istraživanje pokazalo da se BiH nalazi na 143. mjestu od ukupno 148 zemalja, prema kapacitetu da zadrži mlade i talentirane ljude, dok se nalazi na 140. mjestu da privuče talentirane ljude iz drugih zemalja. Određena istraživanja pokazuju da najveći problem sa sve većim odlaskom visokoobrazovanih mladih ljudi bilježe Srbija i Bosna i Hercegovina odakle godišnje oko 12.000 odnosno 10.000 obrazovanih osoba preseli u inostranstvo.

Također, BiH je u grupi zemalja u svijetu u kojima ne postoji dovoljan stupanj jednakosti žena s muškarcima u skoro svim sferama javnog života. Prema tome, posljednji rezultati WEF-a pokazuju da se BiH nalazi na 112. mjestu u oblasti participacije ženske populacije na tržištu rada.

Prema istraživanju Međuparlamentarne unije (IPU) za 2012. godinu, kojim je utvrđen postotak političke participacije žena u državnim parlamentima, BiH se nalazi na 60. mjestu od ukupno 189 zemalja. U Zastupničkom domu Parlamenta BiH, od 42 poslanička mjesta njih devet su popunile žene, što čini 21,4 posto ukupne zastupljenosti. U Domu naroda, među 15 delegata su dvije žene, što iznosi 13,3 posto. U Hrvatskoj i Makedoniji postotak  žena u parlamentu je oko 25 odnosno 30 posto.

Zanimljivo je da se od ukupno 148 zemalja svijeta BiH nalazi na 40. mjestu prema broju korisnika interneta jer u BiH, prema WEF-ovom istraživanju, 65,4 posto stanovnika koristi internet što je najviše u regiji Balkana. Istovremeno, u BiH, koja se nalazi u grupi zemalja koje koriste najsporiji internet u Europi, brzina interneta je oko 1,97 Mbps, dok je u Makedoniji 3,3 Mbps, Hrvatskoj 3,24 mbps i Albaniji 2,8 Mbps.

Anadolija