Uhićenje Adisa A. u Njemačkoj još jednom je skrenulo pažnju na problem islamizma u BiH. Analitičari strahuju da bi ovo mogao biti novi povod za „islamofobiju“ i „predstavljanje BiH u lošem svjetlu“, piše Deutsche Welle.
U Bosni i Hercegovini nije bilo službenih reakcija na uhićenje Adisa A. iz Zenice koji se povezuje sa terorističkim napadima u Parizu 2015. godine, ali su informaciju o uhićenju prenijeli gotovo svi mediji u toj zemlji. Online portal Radiosarajevo.ba je objavio da je Adis A. (tamošnji mediji objavljuju i njegovo prezime) uhićen „u suradnji njemačkih vlasti s Obavještajno-sigurnosnom agencijom (OSA) Bosne i Hercegovine”.
Adisa A. koji se prema neslužbenim informacijama povezuje sa terorističkim napadima u Parizu, točnije napadom u koncertnoj dvorani Bataclan u studenom 2015. godine, uhitila je njemačka policija u Bad Dürrenbergu kod Leipziga.
Protiv uhićenog se već i u Bosni i Hercegovini vodila istraga zbog organiziranog kriminala i „neovlaštenog prometa oružjem i vojnom opremom”. Navodno je formirao i skupinu za krijumčarenje oružja i njegovu prodaju na ilegalnom europskom tržištu, što stoji i u optužnici koju je početkom 2019. godine potvrdio Sud BiH.
Odlična suradnja sa Sarajevom
Profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije, Armin Kržalić strahuje kako bi i ovaj slučaj mogao biti iskorišten za predstavljanje BiH u negativnom svjetlu i kao prijetnja sigurnosti. „Ali ovo isključivo treba promatrati kao pomak u razmjeni informacija između sigurnosnih službi koje su dovele do otkrivanja osumnjičenog za krivično djelo“, kazao je Kržalić.
Nakon terorističkih napada u Parizu 2015., francuska policija je putem Interpola tražila podršku i službi Bosne i Hercegovine. Zatražene su i informacije o osobama koje se dovode u vezu sa napadima, a Udarna grupa Bosne i Hercegovine za borbu protiv terorizma tada je priopćila kako niti jedna od traženih osoba nije državljanin BiH. Službe i u toj državi su nakon toga aktivnije angažirane u okviru globalne koalicije u borbi protiv terorizma, a posebna pažnja posvećena je povratnicima sa ratišta u Siriji i Iraku.
„Niti manji, niti veći“ sigurnosni rizik
Procjenjuje se da je od 2012. do 2017. godine oko 240 državljana BiH (180 muškaraca i 60 žena) otišlo na bliskoistočna ratišta gdje su se pridružili „Islamskoj državi“ i drugim ekstremističkim grupama. Nakon poraza ove terorističke tvorevine, mnogi bi se mogli vratiti u BiH.
Stručnjaci tvrde kako se pedesetak „boraca“ iz Sirije i Iraka već vratilo u BiH i tu je protiv njih poveden zakonski postupak. Do sad je pravomoćno okončano dvadesetak takvih procesa nakon kojih su ekstremisti upućeni na izdržavanje zatvorskih kazni.
U regiji je tada ponovo aktualizirano pitanje „terorističkih prijetnji“, a na „ekstremne i radikalne elemente” u Bosni i Hercegovini su upozoravali i njoj susjedne zemlje. Profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Jasmin Ahić kaže kako u odnosu na druge europske države „BiH ne predstavlja ni veći, ni manji sigurnosni rizik” i upozorava da je „lažna slika o BiH kao pogodnom tlu za terorizam” zasnovana na islamofobiji.
Opasnost za “domaće potrebe”?
„Određeni centri političke moći u regiji islamofobnim djelovanjem prema BiH pokušavaju pridobiti glasove radikalne desnice. Tako se izmišljanjem protivnika čini osnovna greška u borbi protiv terorizma. BiH je među najbolje ocijenjenima kao partner u globalnoj antiterorističkoj koaliciji, što je nedavno potvrdio i visoki američki diplomat Matthew Palmer tokom posjete Sarajevu. Pohvale ‘velikih sigurnosnih igrača’ izazvale su nervozu radikalnih i secesionističkih krugova u BiH koji danas politikantski napadaju OSA-u“, kaže Ahić za Deutsche Welle.
Činjenica da u BiH nekoliko godina nije bilo incidenata koji bi se mogli ocijeniti kao teroristički napadi, ali jest bilo prijetnji među kojima i onih upućenih reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH, Huseinu Kavazoviću. Amir Selimović iz Živinica, koji je prijetio smrću reisu i drugim muslimanima „koji su napustili islam“ zarobljen je na granici Sirije i Iraka kao pripadnik „Islamske države“. Posljednji teški slučajevi koji se dovode u vezu sa terorizmom su ubojstvo dvojice vojnika Oružanih snaga BiH u Rajlovcu 2015. godine i napad na policijsku stanicu u Zvorniku iste godine kad je naoružani ekstremist ubio dvojicu policajaca.
Počelo je u Mostaru
2011. godine je Mevlid Jašarević, porijeklom iz Novog Pazara većinskog bošnjačkog grada u Srbiji, pucao iz automatske puške na Američko veleposlanstvo u Sarajevu. Tom prilikom ranjen je jedan policajac, a Jašarević je uhapšen i osuđen.
Jedan od najtežih terorističkih napada u BiH počinjen je 2011. godine u Bugojnu. Napadnuta je policijska stanica, a u eksploziji je ubijen jedan policajac dok ih je nekoliko ranjeno. Smatra se da je napad 1997. godine u Mostaru, gdje je aktivirana auto-bomba, bio prvi teroristički akt u poslijeratnoj BiH. Tom prilikom povrijeđeno je 29 osoba, a napadači su dovedeni u vezu sa Al Kaidom.
wpDiscuz