Svetkovina Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije tradicija je stara kao i kršćanstvo. U Hrvatskoj je to i državni blagdan, obilježava se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta. A Hrvatska je puna marijanskih svetišta.
U Hrvatskoj, među najpoznatija marijanska svetišta spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu, Svetište Majke Božje od Krasna.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Marijino uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Ove se godine održava pod posebnim okolnostima, nikad zapamćenim u povijesti kršćanstva, čak se to nije dogodilo ni tijekom prvog svjetskog rata kad je vladala kuga.
Blaženu Djevicu Mariju, Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
U Novom zavjetu, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva se veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, nositeljica je života, ona donosi nadu u budućnost.
Hrvatska ima dugovječnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije. Svjedoče to i brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Ufajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, te nazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, a među kojima su katedrale: u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu,te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
Vrlo su nam važna i marijanska svetišta izvan Hrvatske: Svetište Kraljice mira u Međugorju* (nije priznato pod tim imenom) Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu,
Blažena Djevica Marija ima posebno mjesto u srcu hrvatskog naroda, koji je smatra svojom vjernom zaštitnicom. U teškim trenutcima povijesti uvijek su je zazivali i molili joj se, a ona se, pomažući i odazivajući se molitvi, toliko približila hrvatskom puku i duši našeg čovjeka da je postala dio hrvatskog naroda, „kraljica“ Hrvata.
Svim vjernicima koji slave Veliku Gospu, čestitam ovaj veliki katolički blagdan.
Provedite ga slijedeći poruke naše Gospe, u međusobnom razumijevanju, miru i zajedništvu.
Sretan vam blagdan Velike Gospe!
S ljubavlju, Arna Šebalj l logicno.com