BITKA ZA SPAS NOTRE-DAME Vatrogasci formirali ljudski lanac i iznosili neprocjenjiva umjetnička djela, spasili i relikviju koja ima posebno značenje

Sinoć su vatrogasci na mjestu događaja rekli da su svi napori usmjereni na spašavanje umjetnina u katedrali te sprečavanje rušenja sjevernog tornja.

Deset zvona Notre Damea poznato je diljem Europe, a prvih devet se zovu Marie, Gabriel, Anne-Genevieve, Denis, Marcel, Etienne, Benoit-Joseph, Maurice, i Jean-Marie. Posljednje i najveće zvono, poznato kao Emmanuel, teži više od 13 tona. nalazi se u južnom tornju katedrale, a dio je zgrade od 1681. godine, javlja Daily mail.

1944. je zvono Emmanuel zvonilo u znak proslave pobjede francuskih trupa i saveznika, kako bi označilo da je grad na putu oslobođenja.

Poznate vodorige i himere koje krase Notre Dame izgrađene su u 19. stoljeću, a za to je zaslužan arhitekt Eugene Viollet-le-Duc. Prvobitna namjena vodoriga je bila pomoć u odvodnji, no one su kasnije postale jedna od najomiljenijih značajki crkve.

1790-ih je Notre Dame oštećena tijekom Francuske revolucije. Tada je oštećen velik broj vjerskih slika i predmeta, a blago je opljačkano. Odrubljene su glave 28 kipova na zapadnoj fasadi. Uništene su i sve ostale velike statue na pročelju, osim one Djevice Marije.

Katedrala je obnovljena 25 godina nakon objave knjige ‘Zvonar Crkve Notre Dame’ Victora Hugoa iz 1831. godine.

Kritike na račun vatrogasaca

Francusko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je u gašenju požara sudjelovalo 400 vatrogasaca. Na Twitteru pariških vatrogasaca pojavilo se stotine komentara podrške i zahvale, no mnogi se pitaju i je li moglo biti učinjeno više.

Zapovjednik pariških vatrogasaca Jean-Claude Gallet sinoć je pohvalio svoje ekipe, rekavši da su spasili katedralu od potpunog uništenja. Dodao je da je to veliko postignuće stotina vatrogasaca koji su se borili da se vatra ne proširi i na sjeverni toranj.

Dvije trećine krovišta katedrale je uništeno, a jedan je vatrogasac ozlijeđen. Ekipe nastavljaju raditi na hlađenju cijele strukture i držanju požara pod kontrolom, dodao je Gallet.

Ipak, bilo je i kritika na njihov račun: da nisu dovoljno brzo odgovorili na dojavu i požaru, kao i da se činilo da nisu imali pravu opremu za borbu s tako velikom vatrenom stihijom.

Čini se da je vatra bješnjela u katedrali dugo vremena prije nego što su stigli prvi mlazovi vode koji su ju mogli ugasiti.

Mnogi su o tragediji gledali na televiziji, a pitaju se jesu li vatrogasne postrojbe bile dovoljno dobro opremljene za požar takve veličine. Sinoć se francusko ministarstvo unutarnjih poslova pokušalo obraniti od takvih kritika, rekavši da je mobilizirano čak 400 vatrogasaca. Rekli su da za gašenje nisu koristili zrakoplove jer su se bojali da će težina vode s takve visine uzrokovati rušenje velikih dijelova katedrale. Izjavili su i da su za gašenje koristili jedan iznimni uređaj, dizalicu koja je vatrogasce podizala kako bi se mogli boriti s vatrom na visini, prenosi Daily mail.

Ipak, prema fotografijama, to je bio jedini uređaj takve vrste pa su se stanovnici počeli pitati zašto nije korišteno više dizalica i tlačnih crijeva koja bi gasila plamen odozgo. Pariške su vlasti ustrajale na odgovoru da je bilo gotovo nemoguće dignuti vatrogasne ekipe na vrh zgrade.

Mještanin Michel Dupont rekao je da su se ljudi koji žive u blizini katedrale uzrujali jer nije bilo više opreme za gašenje te da mnogi postavljaju pitanja o odgovornosti vlasti.

‘Kako to da nema vatrogasaca ili kanadera? Gdje su svi?’

Neki su Parižani rekli da u ovakvim slučajevima trebaju vatrogasce iz Kalifornije.

‘Kakva tragedija. Notre Dame je izgubljena. Gdje su vatrogasci?’, jedan je od komentara Parižana na društvenim mrežama.

Francuske novine Le Monde objasnile su kasnije da kanaderi mogu izbaciti i šest tona vode, što predstavlja veliku opasnost za ljude, ali i građevinu, pa gašenje kanaderima nije uobičajeno u gradovima. Takva bi intervencija mogla uništiti i ono malo strukture katedrale koja je sačuvana.

Naime, cijelo je kroviše Notre Damea napravljeno od drvene građe, a pritom je korišteno čak 5.000 hrastova. Zbog tolike količine drva, zapravo nije čudno da se vatra širila tako brzo.

Ta je drvena struktura dugo bila predmet zabrinutosti, a projekt obnove vrijedan 6,8 milijuna dolara bio je u tijeku kad je požar izbio. Kako je vatra počela blizu mjesta na kojima se nalaze skele, pojavile su se i tvrdnje da je do požara došlo upravo zbog radova na obnovi. Dužnosnici ipak još nisu utvrdili radi li se o tome.