MOSTAR – Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine ponovno je odaslala poruku predstavnicima međunarodne zajednice i legitimnim predstavnicima domaće vlasti da se odvaže na uređenje ove zemlje na temelju načela pravde i demokracije.
U priopćenju sa 60. zasjedanja BK BiH navodi se kako aktualno stanje bjelodano pokazuje kako daytonsko nepravedno i neodrživo političko teritorijalno rješenje gura ovu zemlju u sve dublju krizu i da je nužna njegova promjena. Biskupi smatraju kako ta promjena, ako želi donijeti poboljšanje, treba osigurati isti teritorijalno-politički status za sva tri konstitutivna naroda i poštivanje ljudskih i građanskih prava svim stanovnicima BiH na svakom njezinom dijelu. Mišljenja su kako će se samo tako ispraviti ozakonjena nepravda i otvoriti mogućnost normalizacije i procesa euroatlantskih integracija.
Uloga međunarodne zajednice
Predsjednik BK BiH biskup banjolučki Franjo Komarica istaknuo je kako danas nema jednog konstitutivnog naroda u pola zemlje, i da su za to krive sve garniture političkih dužnosnika, i domaćih i međunarodnih, od početka rata.
– Mi smo protektorat, mi smo pod upravom međunarodne zajednice, koja je, nažalost, pokazala svoje nedovoljno humano lice na našem području. I, koliko je meni rečeno na mnogo mjesta u inozemstvu, ovdje se ciljano drži kontrolirani kaos. Zašto se ovdje ne primjenjuju isti parametri koji vrijede u svim drugim normalnim europskim zemljama?, zapitao se biskup Komarica. Uz to, kaže kako je pitao europske političare što namjeravaju s BiH, i zašto su ovako uredili našu zemlju, zašto se ovdje cementira nepravda, i u ime kojih to europskih principa?
– Ovako što se sigurno ne bi toleriralo kod njihove kući, ali ovdje može. Zašto smo mi, kao što su mi rekli neki međunarodni predstavnici, štala za europske konje? Zašto mi nismo ljudi u vašim očima? To je moje temeljno pitanje, jer ne bi se naši domaći političari do sada mogli ovako ponašati da im se to ne dopušta, pa čak i gura, od osoba izvan BiH, kategoričan je biskup Komarica. Upravo zbog svega toga on smatra kako i mi sami moramo inzistirati da se u BiH uspostavi jedan pravi, trajni i pravedni mir, i jasno kazati kako ne želimo da ovdje bude bure baruta. Biskup Komarica kaže kako se mi moramo izboriti za sretnu budućnost naše djece i unučadi, jasno kazavši kako ćemo imati onoliko za koliko se budemo kadri i voljni zajedno izboriti. Također, navodi kako su, prije nego je parafiran Daytonski mirovni sporazum, jasno rekli kako taj sporazum ima jako puno podmuklih hridi na koje će se nasukati brod buduće zemlje.
– Ako smo mi kao ne-političari to tada znali, nemoguće da to političari nisu znali. Kasnije se pokazalo to nepravedno uređenje zemlje, na kojem se ne može graditi budućnost. Kada sam ja tada to službeno, kao predstavnik BK BiH, pitao ‘ključne igrače’ europske i svjetske politike, a među njima i vrlo odgovore supotpisnike, dobio sam odgovor kako je to samo prvo poluvrijeme, i da je planiran Dayton 1, Dayton 2 i Dayton 3. Meni je to 1996. godine rečeno, davno su ti ljudi otišli s političke scene, a mi smo ostali u jarku, poručio je biskup Komarica.
Zaustaviti iseljavanje
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić navodi kako su biskupi izrazili zajednički stav u kojem se traži da sve ono što ima jedan od tri naroda imaju svi – bilo da se radi o pravima, odgovornostima, o institucijama, o zakonima, pa čak i političko-teritorijalno.
– Kako će to konkretno provesti pojedini političari, u svom razgovori u dogovoru, pod sponzorstvu međunarodne zajednice, to je politička stvar i njihova obveza. Naše je držati se načela, naglasio je biskup Perić.
Uz ovu, dotaknuli su se i povratka Hrvata katolika na svoja prijeratna ognjišta, kao i sve većeg problema iseljavanja mladih osoba iz naše zemlje.
Biskup Komarica napomenuo je kako je od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH najavljeno kako će ove godine konačno početi izgradnja većeg broja kuća za povratnike. Prema njemu, ubitačna je statistika da u RS-u ima jedva pet posto od broja Hrvata iz 1991. godine.
– Tu se moramo zapitati Ljudi, što se to događa? Jedan cijeli narod nestaje pred očima političara, pred očima cijele društvene javnosti, navodi biskup Komarica. Mišljenja je kako se osim kuća za povratnike mora obnoviti i infrastruktura, kako bi se omogućio održivi povratak. Poručio je kako će i dalje bodriti domaće političare, iako kaže kako ima dosta slučajeva kada su domaći političari limitirani od međunarodnih utjecajnih krugova, pa će nastaviti bodriti i njih da i nas smatraju ljudima.
– Hrvati u Bosni nisu kao Hrvati na Tasmaniji ili u Južnoj Americi, mi smo ovdje s dubokim korijenima i nemamo pravo bježati odavde i zanijekati sebe i svoju dužnost izgrađivati ovu zemlju, poručuje biskup Komarica. Biskup Perić rekao je kako se pojavljuje veliki problem iseljavanja mladih iz BiH, ne zato što ne vole ovu zemlju ili se boje, nego zbog očekivanja boljeg standarda.
– Ohrabrujemo i potičemo da se ovdje ostane. Stalo nam je do svih, u prvom redu Hrvata katolika, ali i Srba i muslimana i svih ostalih da pokušaju pronaći način ostati u BiH, ističe biskup Perić.
Opće dobro
Na novinarko pitanje o mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih stranaka na izborima u RS-u te da hrvatske stranke daju jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH, biskup Franjo Komarica kaže kako su oni davno sugerirali da se postupa razborito i najbolje za opće dobro.
– Očito da su političari koji su o tome odlučivali imali drukčije mišljenje i uradili su kako su uradili. Nadati se kako su naučili nešto od vlastitih pogrešaka, vlastite razbijenosti i nesloge i da će to ispraviti na dobro svoga naroda, odnosno i svih drugih ljudi, kazao je biskup Komarica.
Piše: Dragan Bradvica