Upravo bi Hrvatska i Srbija mogle preuzeti primjerenu ulogu kad retorika ustupi mjesto ozbiljnom razgovoru, kad se, naprimjer, utvrdi set otvorenih pitanja i dogovori okvir i način njihova rješavanja, s ciljem da se ona, jedno po jedno, skidaju s liste koja, dok ostaju neriješena, dnevno hrane medije, političare, stranke, navijače – izjavio je za Agenciju FENA glavni tajnik Vijeća za Regionalnu suradnju (RCC) Hido Biščević, komentirajući prekid ionako krhke suradnje između Zagreba i Beograda nakon presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Usprkos zahlađenju odnosa, Biščević naglašava da će regionalna suradnja biti nastavljena.
– Ona je danas i realna potreba naših društava, ekonomija, sveučilišta, muzeja, sportaša, znanstvenika, pa i naših europskih opredjeljenja koja, bez obzira na razne taktičke igre, objektivno nemaju alternativu. Osim ukoliko netko ne vjeruje da će imati koristi od strateškog vakuuma i produžene paralize usred Balkana – kaže Biščević i dodaje da je predsjednik Vlade Ivica Dačić potpuno u pravu kad kaže da Srbija ne treba da ide u samoizolaciju.
Samoizolacija, širenje antieuropskog populizma, produbljivanje etnomitološke retorike nipošto nisu put strateškog napretka, za nikoga na Balkanu.
– Ogorčenosti i bijes mogu biti posljedica zanemarivanja i potiskivanja povijesnog slijeda stvari od 90-ih naovamo, ali od toga se ne pravi politika koja bi bila korisna za budućnost – upozorava Biščević i naglašava uvjerenost da će regionalna suradnja biti nastavljena.
Ističe da su reakcije u Srbiji očekivane te da su slične bile i u drugim prigodama proteklih godina – osamostaljenje Crne Gore, proglašenje neovisnosti Kosova, priznanja Kosova od brojnih država regije, kada se iskazivala i obnavljala jedna paradigma, politički svjetonazor koji na svoj način tumači zbivanja u regiji tijekom svih ovih godina i desetljeća.
– Taj je „pogled na svijet“ očigledno duboko prisutan, on prožima srpsko društvo, ta paradigma je možda proizvedena u političkim elitama, možda je i utilitarna u ovim vremenima duboke ekonomske i socijalne krize jer služi kao ventil, vjerojatno je i dio povijesnog naslijeđa, u svakom slučaju ona je činjenica koja se ne mijenja svih ovih godina, ali što god bila, ne vidim kako su ta paradigma, taj svjetonazor u protekla dva desetljeća donijeli korist samoj Srbiji – naglašava Biščević.
Ocjenjuje da je s hrvatske strane sudska odluka dočekana uz osjećaj olakšanja, kao neka simbolična gesta skidanja krimena i sumnji koje su se duge godine kao opterećujuća sjena nadvijale nad hrvatskim društvom.
– No, upravo to povećava odgovornost hrvatskih institucija da ne posustanu u procesuiranju onih postupaka koji su, također kao tamna sjena, padali nad tom oslobodilačkom operacijom- kaže Biščević.
Na kraju razgovora rezimira da nisu ove aktualne hrvatsko-srpske razlike u tumačenju povijesti iznimka, jer je “naš” dio Europe pun „paralelnih povijesti“ i različitih interpretacija.
– Ali, ipak se surađuje, ipak ima primjera prevladavanja, da spomenem samo grčko-turske odnose. Uostalom, i sama Europa je, prije 60-ak godina, prošla isti put kojim danas prolazi naša regija – ne trebam, naravno, podsjećati što je bilo potrebno i što je omogućilo da se ta Europa, koja je živjela pod sjenom krvi, netrpeljivosti i ratova, okrene suradnji i razumijevanju – kaže glavni tajnik RCC-a Hido Bišečević.