Bosna i Hercegovina lani je iz Češke i Njemačke uvezla čak 65 litara krvi, što je plaćeno 43.548 maraka, podaci su Vanjskotrgovinske komore. To znači da litar dragocjene tečnosti košta skoro 670 KM.
Inače, u 2017. uvezli smo za sedam litara više i te godine smo, osim od čeških i njemačkih, uvozili i od francuskih izvoznika.
Prema odluci Vijeća ministara iz 2002. godine, krv se klasificira kao medicinski proizvod i dopušten je njen uvoz.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kazali su nam da se radi o uvozu krvi koja je potrebna za transfuziju primaocima, ali i krvi koja se nabavlja za laboratorije.
Uvoznici moraju imati posebne dozvole.
– Na spisku UIO-a su dvije kompanije sa posebnim dozvolama, koje prolaze specijalne provjere kako bi se time bavile – kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO-a BiH za Dnevni avaz.
Riječ je uglavnom o privatnim kompanijama. No, i javne kompanije ili organizacije mogu biti uvoznici samo ako se radi o hitnom slučaju ili operaciji koja iziskuje veću količinu.
Jedan od uvoznika je farmaceutska kompanija “Hercegovinalijek” iz Mostara. Kako su nam kazali, krv uvoze za potrebe svoje klinike i koriste je isključivo za transfuziju.
U banjalučkom “BromaBelu” ističu da, zapravo, uvoze hematološke supstance na bazi krvi, koje se koriste za testiranje lijekova ili za određene reagense. Dodaju da koriste samo male količine, a neiskorištene dijelove skladište u specijalnim komorama.
KONTROLNI MATERIJALI
– Naša kompanija uvozi hematološke (krvne) materijale na bazi ljudske krvi, koji sadrže krvne elemente, kao što su eritrociti, trombociti… Riječ je o kontrolnim materijalima za hematološko-biokemijske analize ili provjeru kontrole kvaliteta rada pojedinih aparata – kazali su iz “BromaBela”.
Uvezeni materijal ne koristi se za transfuziju.
Zavod za transfuziju FBiH ima pravo da uveze krv ukoliko se ispune svi zakonski uvjeti, odnosno u slučaju prirodne nepogode ili ako se zbog tehničkih ili fizičkih kvarova izgube zalihe krvi, koje je teško prikupiti redovnim putem.