”Današnji Ustav BiH generira političke sukobe i nesporazume. On je diskriminatorski za svakog Bosnaca i Hercegovca samo na različitim dijelovima teritorije BiH i s ovakvim Ustavom Bosna i Hercegovina ne može ići naprijed, pogovotovo ne može ići k europskim integracijama”, rekao je Miro Lazović kao jedan od uvodničara na sesiji Kruga 99 o temi “Da li vraćanjem na Ustav Republike BiH deblokirati demokratski poredak?!”
Lazović je prije sesije kazao novinarima da je današnja BiH „razapeta“ između Bruxellesa i Daytona.
”Put smo odabrali, srce i glava bi htjeli u Bruxelles, ali noge su nam sputane, sputane su „daytonskim okovima, sputane su Aneksom 4 koji ne dozvoljava da brže idemo k Bruxellesu”, kazao je Lazović.
U tom kontekstu, dodao je, BiH se danas nalazi na raskrižju.
”Prosvjedi koji su ovih dana preplavili ulice gradova BiH jasno kazuju da su građani nezadovoljni, ne samo ekonomskim pitanjima. Rekao bih da su negdje u podsvijesti prije svega nezadovoljni ovakvom organizacijom države”, naveo je Lazović.
Po njegovom mišljenju, ovakva organizacija države mora doživjeti svoje promjene.
”Mislim da smo zatvorili krug, nakon 22 godine ponovo smo na početku. Taj početak je bio s etničkim i političkim podjelama, danas su one također izražene. Te podjele koje su trebale biti otklonjene, one nas sputavaju da bržim putem idemo k Bruxellesu”, smatra Lazović.
Krah i domaće i strane politike
U tom kontekstu, naveo je on, jesu li povratak na Ustav RBiH ili vraćanje nekim temeljnim vrijednostima tog Ustava izlaz za BiH. O tome trebaju dati svoj sud i pravni i ustavnopravni stručnjaci, politički lideri odnosno političke stranke.
Lazović navodi da je potpuno jasno da nakon 22 godine nije krahirala samo domaća politika, već je krahirala i međunarodna politika u BiH.
”Međunarodna zajednica je, osim svijetljih trenutaka za vrijeme Paddya Ashdowna ili Wolfganga Petricha, sve vrijeme kroz poziciju visokog predstavnika, koji bi trebao bititumač Daytonskog sporazuma, imala ulogu promatrača. Tolerirala je opstrukcije i one koji blokiraju reformske procese i u tom kontekstu oni itekako imaju odgovornost za sadašnje stanje u BiH”, smatra Lazović.
Povratak na ustav Republike BiH
Prof. dr. Ivo Komšić je kazao da Ustav Republike BiH osigurava sve ono što postojeći daytonski Ustav ne može osigurati.
Po njegovim riječima, Ustav RBiH osigurava jednistvo vlasti u BiH, funkcionalnost države i njezinu racionalnost.
”Država koja fuunkcionira po daytonskom Ustavu ima velike probleme u svojoj funkcionalnosti, jer ovoliko izdjeljena vlast na ovoliko razina ne može biti funkcionalna, jer među raznim razinama vlasti nema odgovornosti”, ističe Komšić.
On smatra da pravni osnov za povratak na Ustav RBiH postoji u daytonskom Ustavu, te kaže kako je začuđen da se danas niko u našoj zemlji ne poziva na to.
Olupina ustava
Prof. dr. Ćazim Sadiković je kazao da je Ustav Republike BiH bio ustav parlamentarne demokracije.
Dayton, naveo je on, „sve zajedno to nam nije priznao“.
”Suštinsko što moram reći oko tog Ustava u Daytonu jeste da je tamo izvučena cjelokupna demokratska supstanca Ustava, ostala je samo „olupina ustava“, jer je nestalo sve ono što su elementi predstavničke demokracije”, kazao je Sadiković.
Po njegovim riječima, izlaz je samo u tome da „u sadašnji Ustav unesemo sve ono što su nam uzeli u Daytonu, a to je da nam unesu demokratske izbore, parlament s dva doma, da unesu vladu, Vrhovni sud i da unesu šefa države, da to bude pojedinac, a ne trijumfirat i da taj pojedinac bude šef države u protokolarnom smislu riječi“.