BiH nije samo država Bošnjaka, neka Komšić pobijedi ako ga Hrvati izaberu

O ovoj i drugima temam razgovrali su gosti novog “Zrcala tjedna” koje uređuje i vodi novnar portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj.

Gosti emisije bili su Sanja Bjelica-Šagovnović, novinarka Dnevnog lista; Boris Čerkuč, novinar RDV-a i Mario Karamatić, predsjednik HSS-a u BiH.

Na pitanje voditelja kako ona komentira ovaj posjet Turskoj, Bjelica Šagovnović ističe kako je ovo malo neuobičajena trilaterala. “Inače je uobičajena praksa da BiH u svijetu predstavlja predsjedatelj Predsjedništva BiH, a to je u ovom trenutku Čović, ne Izetbegović. Upravo je to pitanje koje su postavili i predsjednik RS-a i član Predsjedništva iz reda srpskog naroda.

Nije se pravdao

“Mogli smo čuti da se Izetbegović nije puno pravdao ovim posjetom, po onome što smo mogli čuti od njega stekao se jedan dojam da je to već dogovoreno kad je turski predsjednik bio u Sarajevu. Ja to promatram na način da Srbija, Turska i Hrvatska žele pomoći Bosni i Hercegovini. Prvo je Grabar-Kitarović bila u Istanbulu, pa je Čović bio kod Vučića… Mislim da to ide u tom sjernu”, smatra Bjelica-Šagovnović.

Karamatić kaže da je sastanak bio ozbiljan. “Ja ovo smatram kao sastanak dvojice ozbiljnih lidera, što Vučić i Erdogan svakako jesu. S njima je bio i taj treći lik koji nije predstavljao apsolutno nikog osim svoje stranke”, smatra Karamatić i dodaje: “I Hrvatske i srpske i bošnjačke stranke imale su jednaku reakciju na ovu posjetu i osudile su potez Bakira Izetbegovića. Ja imam dojam da je njega uz sebe malo šlepao Erdogan, da bi  mu se malo digao rejting jer je vidljivo da Bakir gubi potporu i u vlastitoj stranci. On je u ovom trenutku je bio tamo kao neki ukras, da ima i netko iz BiH. Vučić je dobro iskoristio ovaj posjet.” – zaključuje Karamatić.

Na opasku voditelja da se Izetbegović pohvalio kako je iz Turske donio investiciju u o izgradnji autoputa Karamatić dodaje: “Nije on donio ništa jer se o toj trasi ne može razgovarati bez Dodika. Sve što je on mogao donijeti je još malo izvoznih kvota za meso svom kumu Mujanoviću, znamo da u BiH nitko ne ne može izvoziti meso u Tursku, ni u srpskoj ni u Hrvatskoj kvoti. Dakle, Izetbegović se ne bavi interesima države BiH nego osobnim probitkom svojih kumova i prijatelja. Sve što su oni napravili u ove tri godine mandata je 10 metara trotoara i 150 metara sarajevske obilaznice”, kaže Karamatić i dodaje:

Poskupljenje goriva

“Uspjeli su doduše, podići i cijene goriva za 25 feninga, a ne kako je prvotno najavljivano 17 ili 18. Ja vam garantiram da će do ljeta gorivo prijeći cijenu od 2 i pol marke i to je sve što je ova koalicija uspjela. U konačnici, Hrvati nemaju nikakvu korist od tog famoznog koridora Vc. Što nas briga hoće li se Tuzla povezati s Dobojem i tome slično”, zaključio je Karamatić.

“Često se spominje pomiranje naroda, mogu li ovakvi sastanci doprinjeti pomiranju naroda” . pitao je voditelj Čerkuča.

“Pomirenje naroda lijepo zvuči. To je nekakav čaršaf koji može prekriti sve probleme”, kaže Čerkuč i dodaje: “Posjet Izetbegovića Turskoj jest izgledao kao posjet bošnjačkog lidera predsjedniku Turske. Na neki način to može biti svojevrsni put prema pomirenju Srba i Bošnjaka jer je i ova dogovorena trasa autoputa na neki način simboličan čin pomirenja tih naroda. Ako gledamo susret u Turskoj na neki način možemo vidjeti da je Vučić uzeo Srbe u BiH pod svoje. Kad on govori Izetbegoviću da on ne dira njihov integritet, da neće ni Vučić njihov. On na taj način govori u ime svih Srba”, zaključio je Čerkuč.

Friška ljubav Rusije i Turske

Ljubav između Rusije i Turske se na neki način prelijeva na BiH, odnosno na onos Vučića s Bošnjacima, pitao je voditelj Čerkuča, koji komentira da je ta ljubav friška. “Nije to ništa crno na bijelo, no u narednom periodu ćemo vidjeti kako teku te stvari. Srbija voli BiH i upućena je na nju, a što se ove ceste tiče, mislim da ona odgovara Srbiji, a upitno je koliko odgovara Sarajevu”, kaže Čerkuč.

“Zašto je sarajevskim medijima komunikacija s Rusijom nešto osuđujuće, a hrvatskim medijima u BiH komunikacija s Turskom”, pitao je voditelj  Bjelicu-Šagovnović a ona okrivljuje političare: “Mediji su ti koji to prenose, no nisu oni krivi. To se ne može ignorirati kad politika to tako namjesti. Mi imamo svako dvije godine predizbornu kampanju i to nije ništa čudno. Mi ne možemo pričati samo o lijepim stvarima, kad je tih stvari malo”, kaže Bjelica-Šagovnović.

NATO: Da ili ne

“Velikim silama mi uopće nismo interesantni”, kaže Karamatić i dodaje: “Sve što Rusiju zanima je to hoće li BiH ući u NATO. Tu sve počinje i završava”, kaže Karamatić, pa dodaje: “Mi se trebamo odmaknuti od Zagreba i graditi politiku unutar BiH. Što se tiče poziva Vučiću od trane Kolinde Grabar-Kitarović, mislim da se tu radi o preslikavanju nekih viših interesa. Pitanje je uopće imamo li mi prijatelja vani, mi iz HNS-a. Jedini način da se to promijeni je da se politika HNS-a uozbilji.

Izborni zakon i Bruxelles

“Može li EU dovesti do nekih rješenja”, pitao je voditelj Čerkuča. “Bruxelles je često skupina političara i birokrata koji nisu homogeni. Mi govorimo o skupini država, a svaka od njih ima neki strah vezano za BiH. Često se slučaj Ljubić i međunarodne presude izjednače, netko ubaci Ljubića ili Strasbourg, ili obrnuto. U Strasbourgu imamo četiri presude koje se u Sarajevu više ističu nego ove domaće presude. Mi imamo taj problem da nemamo Izborni zakon, jer Strasbourg računa da ćemo mi sami donijeti Izborni zakon i onda poštovati presude suda iz Strasbourga. Nema naznake da se hrvatski i bošnjački član Predsjedništva mogu približiti jer su odnosi zamršeni. Izborni zakon je takav da jednoj strani apsolutno odgovara, dok Hrvati traže ono što im pripada. Primjerice, u RS-u je stanje takvo da je član Predsjedništva Srbin, no tamo ne stoji da to mora biti Srbin i to je taj osigurač koji oni imaju, a Hrvati nemaju”, zaključio je Čerkuč i dodao “U Sarajevu se stalno tumači da je to nekakva želja HDZ-a i da će se tu HDZ postaviti kao vječni predstavnik Hrvata, što ne mora biti točno”, zaključio je Čerkuč.

“Ovdje nije stvar Izbornog zakona, stvar je ravnopravnosti, a Hrvati u BiH nisu ravnopravni”, kaže Karamatić i navodi primjer Komšića kao sadašnjeg problema. “Ako se ja sada kandidiram za člana Predsjedništva, HDZ će to tumačiti kao narodnu izdaju jer u ovom trenutku je situacija takva obzirom da je HDZ najjača stranka i da imaju najviše šanse za pobjedu. No kad bi se izborni zakon promijenio, Hrvati bi napokon imali taj pluralizam i mogli glasovati za koga žele, makar to bio Komšić. Najjednostavniji način za rješenje ovog problema bi bilo povlačenje svih OHR-ovih odredbi”, smatra Karamatić i dodaje: “Bošnjaci se jednostavno ne žele odreći luksuza da Hrvatima biraju predstavnike. Izborni zakon je u toj slagalici samo jedan fragment, a suština priče je ta da se Hrvatima mora osigurati da sami biraju svoje predstavnike”, smatra Karamatić.

“Zašto europskim akterima nije jasno što znači legitimno predstavljanje”, pitao je voditelj Karamatića.

Prave se budale 

“To je stari dobri običaj europskih političara. Oni se jednostavno prave blesavi i vole sjediti na dvije stolice”, kaže Karamatić i dodaje: “Pogledajte Švicarsku, ona ima savršen sustav legitimnog predstavljanja, tako da međunarodnoj zajednici nije teško shvatiti o čemu se tu radi. Ne može nama nitko reći što je nama najbolje. U početku emisije smo pričali o pomirdbi naroda. Narod je podmiren, tvrtke surađuju, granice unutar BiH ne postoje, tu se samo radi o proizvodni umjetnih tenzija”, smatra Karamatić i dodaje: “Bošnjaci imaju taj strah od raspada BiH, njima netko treba objasniti da se BiH neće raspast. Sviđalo se to Bošnjacima ili ne, ovo nije samo njihova država. Ovo je država i Srba i Hrvata. BiH ne pripada samo Bošnjacima. Ključno je da sjednemo za stol i dogovorimo se i onda ova zemlja može ići naprijed i u ekonomskom i u svakom drugom smislu”, zaključio je Karamatić.

I.Crnjac / Dnevnik.ba