Published On: Sun, Jun 24th, 2012

BiH ne pristaje na tunel; Hrvatska moli Bruxelles da dozvoli koridor

Petnaest godina prošlo je otkada je 1997. godine tadašnji dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje prvi predložio gradnju mosta Pelješac kojim bi se Hrvatska prometno, bez prolaska kroz teritorij Bosne i Hercegovine, spojila sa svojim krajnjim jugom.

Petnaest godina je izgubljeno, a most još nije sagrađen. Sada je Hrvatskoj preostalo samo godinu dana da, barem privremeno, riješi prometnu poveznicu svog teritorija. Izgubljene su stotine milijuna kuna da bi se ustanovilo kako država za gradnju mosta nema novca i da treba pronaći nova rješenja.

Dvostruko rješenje

Nova vlast pritisnuta rokom, 1. srpnja 2013., predlaže dvostruko rješenje – zatvoreni cestovni koridor kroz Neum i trajektnu liniju Komarna – Brijesta. Postoje i prijedlozi neovisnih stručnjaka o gradnji tunela ispod Neuma, ali se na taj prijedlog malo tko osvrće. Gradnja 5,5 kilometara dugog zatvorenog cestovnog koridora stajala bi, prema procjenama, oko 40 milijuna eura i bila bi završena do ulaska Hrvatske u schengenski sustav nadzora državne granice sredinom 2015. godine. No, da bi Hrvatska s danom ulaska u EU ipak na neki način bila prometno povezana preko svog teritorija, kreće se u projekt trajektnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske. Na temeljima Pelješkog mosta s kopnene i pelješke strane sagradit će se pristaništa za trajektnu liniju Klek – Brijesta. Do gradnje Neumskog koridora to će, uz avionsku, biti jedina veza dubrovačkog područja s ostatkom zemlje. Ako, naravno, na putu do dubrovačkog područja ne želite prelaziti državnu granicu.

Zašto nema mosta

– To je u ovom trenutku jedino moguće rješenje. U tako kratkom vremenu, u godinu dana, ne možemo naći bolji način povezivanja s Dubrovnikom preko hrvatskog teritorija – tvrdi Edo Kos, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, koji je u zadatak dobio idejno rješavanje ovog problema.

U utorak kasno poslijepodne sjedimo u njegovu uredu. Tog dana bio je na višesatnim sastancima u ministarstvima prometa i gospodarstva na kojima se raspravljalo o ovoj temi. Velik uredski stol pretrpan je skicama i dokumentima o Pelješkome mostu, neumskom koridoru, prometnom rješavanju dubrovačkog prometnog problema.

– Od Pelješkog mosta ne odustajemo. Ali u ovom trenutku za takav projekt nemamo novca. Da je ova Vlada i poštovala odluku prethodne o gradnji tog mosta, Hrvatska do ulaska u EU ne bi imala kopnenu poveznicu s Dubrovnikom bez prelaska granice.

Pokazuje mi gantogram Pelješkog mosta na kojem piše da je povjerenstvo Vlade Jadranke Kosor 5. rujna 2011. donijelo odluku da se most sagradi do 2017., i to na osnovi prvotnog projekta za koji je i dobivena građevinska dozvola, a koji kaže da most treba imati četiri prometna traka i raspon od 560 metara.

U vrijeme rasprave s vlastima BiH o rasponu mosta, s hrvatske strane često se moglo čuti kako BiH nameće sve veći raspon tog objekta. No, prema dostupnim informacijama BiH je bila zadovoljna rasponom središnjeg dijela mosta od 300 metara dužine i visinom od 50 metara. Ali u konačnici glavni je raspon narastao na čak 568 metara, i to na prijedlog hrvatske strane. Mnogi se stručnjaci slažu kako bi Hrvatska najvjerojatnije i dobila Pelješki most da se tom projektu nije prišlo megalomanski i da se gradio skromni gredni, a ne viseći most. Most je, kao i nova cesta preko Pelješca, od prvotno projektiranog dvotračnog narastao na četverotračni. Prema dostupnim podacima, to je dodatno povisilo cijenu gradnje mosta s ugovorenih 1,9 na gotovo 2,6 milijarde kuna plus PDV. Sve je to u konačnici dovelo do odustajanja od gradnje i raskida ugovora s izvođačima.

Što će biti s kamionima

– Morali smo naći alternativno rješenje. Ugovor s izvođačima je poništen te smo teritorij odlučili povezati trajektima – pojašnjava Kos. Trajektna veza bit će uspostavljena sve do izgradnje zatvorenog neumskog koridora, a onda, ovisno o odluci Europske komisije o korištenju koridora, donijet će se odluka o daljnjem korištenju trajektne veze Klek – Brijesta.

Ako bi Europska komisija dopustila kamionski promet bez ikakvih iznimki kroz neumski koridor, potrebe za trajektnim prijevozom na ovoj liniji više ne bi bilo. Riječ je o tome da se nakon ulaska Hrvatske u EU postavljaju novi carinski uvjeti za kamionski prijevoz robe prema državama koje nisu dio EU. Dakle, ako bi EU, primjerice, schengenska pravila za prijevoz živih životinja i prehrambenih proizvoda primijenio i na neumski koridor, Hrvatskoj bi bilo u interesu da to izbjegne tako da kamionima omogući prijevoz trajektom i dalje cestom preko Pelješca prema Dubrovniku.

Rotori na koridoru

Osim gradnje dvaju trajektnih pristaništa, potrebna je i dodatna rekonstrukcija postojeće ceste na Pelješcu te gradnja 2,2 kilometra nove ceste od trajektnog pristaništa do čvora Brijesta. Riječ je o cesti koja je projektirana i za koju je izdana građevinska dozvola, već u sklopu projekta mosta. Radove na toj cesti izvodi tvrtka Viadukt. Ta će se cesta spojiti na postojeću lokalnu cestu L69030 koja će se rekonstruirati i spojiti na državnu cestu u budućem čvoru Zaražde. I preostali dio ceste preko Pelješca bit će rekonstruiran i po potrebi proširen. Zasad se neće graditi obilaznica Stona. U planu je, ali tek za dvije do tri godine, obilaznica mjesta Ponikve. Tako rekonstruirana pelješka cesta, smatra Kos, bit će sasvim zadovoljavajuća za promet koji bi se, u najboljem slučaju, trebao odvijati dvije godine. Za prijevoz preko malostonskog kanala planira se u prvoj fazi gradnja najmanje dvaju trajekata koji bi prevozili putnike i vozila s kopna na Pelješac i natrag. Vožnja bi trajala oko 10 minuta, a cijena jednog broda je oko 60 milijuna kuna . Prema dosad poznatim podacima, svaki trajekt imao bi kapacitet oko 150 vozila i 2000 putnika. Prvi trajekti trebali bi biti naručeni ove godine. U konačnoj varijanti predviđa se gradnja ukupno četiriju trajekata te veličine koja bi stajala oko 30 milijuna eura.

Godine 2015., u vrijeme kada bi Hrvatska trebala ući u schengenski sustav nadzora granice, trebao bi biti završen neumski koridor. Kakav će se promet njime odvijati, ovisi o stavu Europske komisije. Ministarstvo prometa ovaj je tjedan Vladimiru Drobnjaku, šefu Misije Republike Hrvatske pri EU, predalo dokument “Slobodni koridor kroz Neum za putnički prijevoz” koji će on predati nadležnim tijelima Europske komisije. Riječ je o hrvatskom prijedlogu izgleda i načina funkcioniranja tog koridora. U hrvatskoj se Vladi očekuje da bi Europska komisija vrlo brzo mogla donijeti stav o ovom prijedlogu. Što stoji u službenom hrvatskom prijedlogu zasad je nepoznanica.

Prema dosad objavljenim informacijama, četverotračni koridor gradio bi se u zaleđu Neuma, 7 do 8 kilometara od sadašnje magistrale koja prolazi kroz grad. Prema idejnim rješenjima, koje je nedavno u Dubrovniku prezentirao pomoćnik ministra prometa BiH Izet Bajrambašić, koridor bi počeo i završavao na dva velika rotora koja bi se nalazila u Hrvatskoj. Putnici u tranzitu u Hrvatskoj koji samo žele proći prema Dubrovniku na tom bi se rotoru uključili na koridor i bez zaustavljanja te carinske i policijske kontrole prešli na drugi dio hrvatskog teritorija.

Koridor bi bio ograđen žicom sa senzorima te bi bio pod stalnim videonadzorom. Njegovu gradnju financirala bi Hrvatska, koja bi na tu prometnicu dobila privremenu koncesiju, ali bi cesta ostala u vlasništvu Bosne i Hecegovine. Nadzor nad cestom imala bi hrvatska policija te bi je održavale hrvatske cestarske službe. Za putnike koji bi na spomenutom rotoru željeli iz Hrvatske ući u Bosnu i Hercegovinu ili obratno bio bi otvoren poseban izlaz na kojem bi prošli policijsku i carinsku kontrolu i potom ušli u Bosnu i Hercegovinu.

Kombinacija s trajektom

No, to je zasad samo prijedlog i tek treba vidjeti kakvo će biti konačno rješenje. Ideja o zatvorenom cestovnom koridoru kroz Neum u hrvatskoj stručnoj javnosti dobro je primljena. No, ostaju nedoumice hoće li i koridor i trajektna veza biti potrebni. – Ako oba rješenja nisu preskupa za realizaciju, ja ih podržavam. No, moglo bi se dogoditi da uspostavom trajektnih linija cestovni koridor postane suvišan. Moglo bi se dogoditi da većina prometa ode na trajekte i koridor izgubi promet, a time i smisao – smatraIvan Dadić, šef Zavoda za prometno planiranje zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.

Prema njegovim riječima, tim trajektima moglo bi se odvijati 80 posto tranzitnog prometa.

Veliki apetiti

– U slučaju da im za ukrcaj, plovidbu i iskrcaj bude potrebno oko pola sata, puno će se putnika odlučiti za vožnju trajektom umjesto da idu na koridor – smatra Dadić. Nedoumica oko kamionskog prometa ima Zvonimir Nagy, dopredsjednik Hrvatskog društva za ceste.

– Suluda mi je priča da kamioni ne bi mogli prolaziti potpuno zatvorenim koridorom i da bi nam EU zbog toga mogao stvarati probleme – kaže Nagy.

On smatra da na takvom zatvorenom koridoru ne bi trebalo biti nikakvih ograničenja u prijevozu. Tome se zapravo i nadaju u hrvatskoj Vladi. U spomenutom prijedlogu Europskoj komisiji o neumskom koridoru predviđa se samo promet osobnih vozila. No, u budućnosti se očekuje da bi EK mogao prihvatiti da se koridorom odvija i kamionski promet. Ideju o cestovnom koridoru iznad Neuma Hrvatska je vlastima BiH predložila prije nekoliko mjeseci. Idejni prijedlog je vrlo brzo prihvaćen jer u BiH računaju na to da će zauzvrat dobiti sporazum o “naprednom korištenju luke Ploče”. Upravo tog reciprociteta, odnosno protuzahtjeva BiH, naši se sugovornici najviše boje.

– Ideja o koridoru je dobra, no pitanje je što će BiH tražiti zauzvrat. Zbog njihovih zahtjeva Pelješki most se sa 30 ‘popeo’ na 55 metara visine. Sada bi mogli tražiti slobodan prolaz do Luke Ploče i dio luke za svoje potrebe. To bi, po mom mišljenju, bila previsoka cijena – smatra Dadić. Ministar prometa i veza BiHDamir Hadžić nedavno je rekao da se pitanje neumskog koridora i korištenje Luke Ploče tretira kao cjelina te da traži ratifikaciju Sporazuma o slobodnom prolasku kroz Neum i pristupu luci Ploče iz 2001. godine. Njegov pomoćnik Izet Bajrambašić objasnio je da BiH još traži korištenje željezničke pruge Metković – Ploče bez zaustavljanja i dvostrukog stajanja na granici. Kako saznajemo, konkretna lista zahtjeva BiH koji bi bili kompenzacija za neumski koridor još nije stigla u Zagreb.

Alternativni prijedlog koridoru i trajektnoj vezi nudi prof. Jure Radnić s Građevinskog fakulteta u Splitu. On je godinama ukazivao na loše strane gradnje Pelješkog mosta te vodio bitku protiv Instituta IGH i njegova direktora Jure Radića. On već odavno kao rješenje za Neum predlaže gradnju tunela.

Jednocijevni tunel

Prema njegovim riječima, nedavno je svoj prijedlog, na poziv iz Ureda predsjednika, poslao i predsjedniku Josipoviću. Iako BiH odbacuje mogućnost gradnje tunela, Radnić tvrdi kako bi to bilo najbolje rješenje za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o jednocijevnom tunelu dugačkom oko 5,5 kilometara koji bi išao zaleđem Neuma. Ulaz i izlaz iz tunela bili bi na hrvatskoj strani. Radnić tvrdi kako bi njegova cijena bila u visini cijene jedne cijevi tunela Mala Kapela te pojašnjava kako je tunel kroz BiH pouzdano i provjereno rješenje, brzo i lako za realizaciju, te 4-5 puta jeftinije od Pelješkog mosta. Nadalje, omogućava znatno skraćivanje dužine ceste (oko 15 km) i vremena vožnje do Dubrovnika. Radnić gradnju koridora smatra nepotrebnim i privremenim rješenjem, dok je upravo tunel trajan, čvrst i efikasan način povezivanja kopnenog teritorija kod Neuma.

Sastavni dio priče o prometnoj povezanosti krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske je odluka o brzoj cesti ili autocesti prema Dubrovniku. Potonja varijanta je odbačena kao nerentabilna i brojem vozila ne opravdava enormnu cijenu od 3,5 milijarde. Kao alternativa nudi se brza cesta, odnosno rekonstrukcija postojeće prometnice od Neuma prema Dubrovniku. Ivan Dadić tako smatra da je Dubrovniku u ovom trenutku potrebnija kvalitetnija cesta do zračne luke nego ona prema Neumu.