SARAJEVO – Sustav vlasti u BiH je dosegao prijelomnu točku i put ove zemlje prema članstvu u EU je blokiran, jedan je od zaključaka analize Međunarodne krizne grupe koja istražuje izazove kojima su izloženi ustavni okvir BiH, njegove ključne institucije i koncept konstitutivnih naroda kroz slučaj “Sejdić-Finci”.
Vijeće Europe upozorava da niti oni niti EU neće smatrati parlamentarne izbore 2014. legitimnim bez potrebnih ustavnih amandmana.
Kako prenosi agencija Fena, pojašnjeno je da Ustav BiH diktira da pozicije u dvije ključne institucije, tročlanom Predsjedništvu i parlamentarnom Domu naroda, budu jednako podijeljene između Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Kontradikcije duboko zakopane u Ustavu
– Europski sud za ljudska prava je 2009. donio odluku da to krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima onemogućavajući ostalima pristup tim pozicijama. Odluka Europskog suda je ogoljela stare kontradikcije duboko zakopane u strukturi Ustava koje su postale još akutnije od kolapsa vladajuće koalicije 31. svibnja 2012. godine, stoji u analizi.
Krizna grupa je utvrdila da bh. političari moraju reformirati Ustav no ponovno otvaranje Dytonskog sporazuma zahtijeva više od brze popravke. Dodaje se kako EU ne bi trebala odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, kojom se odbacuje tripartitni etnički monopol, učiniti preduvjetom za kredibilnu aplikaciju za članstvo ako već traži temeljitu reformu koja bi zemlju stavila na čvrste osnove.
Diskriminacija manjina je odvratna
– Neuspjeh BiH da implementira povijesnu odluku Europskog suda u slučaju “Sejdić-Finci” zbunjuje promatrače. Diskriminacija manjina kao što su Židovi i Romi je odvratna. Ipak, više od dvije i pol godine kasnije, usprkos jakom međunarodnom pritisku i udruženim pokušajima da se dođe do rješenja u proljeće 2012. bh. lideri nisu postigli napredak u njezinom izvršenju. Čak se i oni promatrači koji imaju razumijevanja za BiH, pitaju zašto se zemlja uporno drži svog “rasističkog” ustava, navedeno je.
– Implementacija te presude neće neminovno dovesti do poboljšanja položaja manjina, čija je marginalizacija više posljedica političke kulture nego neadekvatnih ustavnih odredaba. Spor nije o diskriminaciji za koju se sve bh. političke stranke slažu da se mora eliminirati, već o tome da li, i kako, očuvati prava konstitutivnih naroda BiH, posebno prava Hrvata koji su najmanja grupa. Njihova pozicija će vjerojatno dobiti dodatnu podršku kada se Hrvatska pridruži EU 2013., smatraju stručnjaci Krizne grupe.
BiH pati od pitanja zbog kojih se raspala Jugoslavija
Iako slučaj s Europskog suda za ljudska prava otvara fundamentalna pitanja o strukturi bh. Ustava, to je otvorilo i opasna i važna pitanja zakopana još od kraja rata 1995.
– Sudac Giovanni Bonello je u samoj presudi izrazio oštro neslaganje osuđujući odluku suda i upozoravajući na opasnosti dovođenja u pitanje statusa quo. Lokalni lideri također upozoravaju na isto. BiH pati od neriješenih pitanja sličnih onima koja su dovela do raspada Jugoslavije, a neki na brzinu sklepani set amandmana bi mogao dodatno otežati održavanje cjelovitosti ove zemlje. Istovremeno, odgađanje u implementaciji odluke suda znači dalje odgađanje napretka prema EU, što je jedan od rijetkih ciljeva o kojim se u BiH svi slažu, analizirala je Krizna grupa.
Tenzija između dva aspekta bh. federalizma – podjela na dva teritorijalna entiteta i tri etničke zajednice koje su poznate kao konstitutivni narodi – raste već deset godina.
– To više nije održivo. Kako je Krizna grupa opisala u svojim izvještajima u zadnje dvije godine, državne institucije su pod napadom, a u FBiH i RS-u traje kriza vlasti. Institucije na svim razinama su veoma neefikasne, a političari ignoriraju teške političke izbore i naizgled su imuni na domaće i međunarodne pritiske. Bilo je potrebno 14 mjeseci da se formira državna vlada nakon izbora u listopadu 2010.; ova krhka koalicija se raspala nakon manje od šest mjeseci, 31. svibnja 2012., objašnjeno je u analizi.
Neizvjesna budućnost
Nova konstelacija stranaka, po analizi, pokušava uspostaviti kontrolu, ali njihovi bivši partneri u državnoj i federalnoj vladi se čvrsto drže svojih pozicija pa je budućnost neizvjesna.
– Ono malo pažnje koju su političari pridali implementaciji odluke Suda za ljudska prava se fokusiralo na opcije koje bi cementirale već ionako golemu vlast koju imaju stranački lideri. U BiH vlada i političari ne samo da su nesposobni da riješe probleme; oni su postali ključni problem. Popularna je pretpostavka među prijateljima BiH u Europi da bi implementacija odluke Europskog suda i promjene Ustava uspjele donekle popraviti vlast. Ali brza rješenja ne postoje. Ovo bi značilo ponovno otvaranje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je završen rat 1992.-1995., rebalansiranje kompromisa koji su napravljeni u tom sporazumu i poduzimanje obimne ustavne reforme, zaključak je Krizne grupe.
Spominje se i raspad
Iako ponovno izbijanje nasilja i dalje ostaje malo vjerojatno, ova pitanja su visoko emotivna pa postoji veliki rizik od produžavanja političke paralize što bi vodilo ka raspadu države. Analiza je pokazala da lideri BiH misle da EU zahtijeva samo tehnička rješenja, pa čak i ako bi to učinilo upravljanje zemljom još težim.
Na kraju, odluke koju bh. lideri donesu će odlučiti o tome hoće li BiH preživjeti da bi se primakla bliže Europi ili će započeti proces dezintegracije koji se neće mirno završiti.
-Da bi se ova mračna predviđanja izbjegla bh. politički lideri bi se trebali refokusirati na ustavne reforme, uključujući izvršenje odluke Suda za ljudska prava. Trebali bi usvojiti mjere koje pojašnjavaju koji su dužnosnici odabrani od kojih glasača i kome su imenovani odgovorni, dopustiti glasačima, a ne dužnosnicima na srednjoj razini da biraju nacionalne lidere, dati Hrvatima efikasne načine utjecaja na državnu politiku, osigurati pravo glasa i onima koji se identificiraju kao građani, a ne kroz etničke grupe i izbjeći pretjerano komplicirana pravila koja dovode do opstrukcija, navedeno je u izvještaju.
Države EU bi, sudeći po analizama Krizne grupe, trebale bi otkloniti uvjetovanje bh. kandidature implementacijom sudske odluke.
– Sveobuhvatna reforma Ustava bi trebala biti cilj pregovora o članstvu, a ne njezin preduvjet, zaključak je analize, objavila je Fena.