Rusija u svojoj vanjskoj politici prema svojim susjedima koristi energiju kao oružje te krši osnovne poslovne i međunarodne odnose. Europa sada ima priliku promijeniti takav odnos i osigurati diverzifikaciju dobavnih pravaca i tako ostvariti energetsku sigurnost.
Hrvatska ima potencijal postati regionalno energetsko čvorište ako bude pametno ulagala uz potporu EU i u suradnji sa svojim susjedima, rekao je američki potpredsjednik Joe Biden na netom završenom zasjedanju Energetskog i ekonomskog summita Atlantskog vijeća u Istanbulu.
Točka preokreta
Biden je u svom govoru kao najvažnije čimbenike europske energetske sigurnosti u ovom dijelu Europe naveo upravo Hrvatsku te Rumunjsku. Ovo nije prvi put da najviši američki dužnosnici upravo Hrvatsku apostrofiraju kao važan element u kreiranju buduće energetske sigurnosti Europe.
Prije nekoliko mjeseci to je naglasio i američki predsjednik Barack Obama, ustvrdivši da se “Rusiju mora zaustaviti u širenju energetskih investicija na granici koja je sada postavljena. Ona ne smije prijeći osovinu koja se sada proteže od Baltičkog do Jadranskog mora”.
Kada govore o hrvatskoj ulozi u suzbijanju energetske dominacije Rusije u Europi, američki dužnosnici prije svega misle na gradnju LNG terminala na Krku te onemogućavanje izlaska Rusima na Jadransko more.
Projekt LNG terminala bio je izvan interesa SAD-a i EU sve do eskalacije krize u Ukrajini i želje zapadne Europe da se riješi energetske ovisnosti o Moskvi.
Utjecaj na Bruxelles
State Department odlučio je pomoći hrvatskoj Vladi u realizaciji projekta te je pritisnuo Europsku komisiju da projekt sufinancira iz svojih fondova.
Pritisak je urodio plodom jer je Europska komisija nedavno odobrila pet milijuna eura za izradu tehničke dokumentacije i modela financiranja gradnje terminala.
Amerikancima je terminal na Krku važan zbog konačnog cilja, a to je povezivanje LNG terminala na Krku i onog na Baltiku u Poljskoj, čime bi se stvorio sjeverno-južni energetski koridor Baltik – Krk i omogućila opskrba plinom Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske mimo Rusije.
Biden je istaknuo kako je svjestan da trenutačni ekonomski uvjeti mnogim zemljama ne omogućuju financiranje ovako skupih projekata te je pozvao članice Europske unije da zajednički rade na tim projektima.
– Europa će morati donijeti teške odluke u vezi s energetskom sigurnošću. Ali na tom je polju već postignut određeni napredak – istaknuo je Biden.
On je posebno istaknuo i gradnju plinovoda od Kaspijskog jezera do Italije kojim će plin iz Azerbajdžana stizati u Europu. Riječ je projektu čiji je i Hrvatska važan dio.
Izvoznica plina
– To će promijeniti igru u vezi s energetskom sigurnošću u Europi – naglasio je Joe Biden.
Riječ je plinovodu na koji bi se trebala priključiti i Hrvatska te njegovom aktivacijom postati izvoznik plina u srednju Europu te time na još jedan način pripomoći diverzifikaciji dobavnih pravaca i smanjiti europsku ovisnost o ruskom plinu.
wpDiscuz