Državljani BiH, koji su sudjelovali u terorističkoj organizaciji tzv. Islamske države Iraka i Leventa (ISIL), a na domaćem sudu osuđeni tek na jednu godinu zatvora, zatvorsku ćeliju više neće moći novčano otkupiti. Naime, a prema novom Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH (KZ BiH) za kaznena djela koja se dovode u svezu terorizma, morati će ipak provesti iza rešetaka, a ne zamijeniti novčanom kaznom ili biti uvjetno pušten kao što je to bilo do sada.
Nema ni uvjetnog puštanja
U Službenom glasniku od 29. svibnja 2018. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH, a isti stupa na snagu osmog dana od objave. O čemu se konkretno radi za Dnevni list komentira ugledna mostarska odvjetnica Nada Dalipagić.
“U ranijem članku 42. a) bilo je propisano da se izrečena kazna zatvora do jedne godine može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku od 30 dana. Sadašnjom izmjenom odredbe ovog članka se ne primjenjuju na počinitelje kaznenih djela – Kaznena djela protiv integriteta BiH, Terorizam, Financiranje terorističkih aktivnosti, Javno poticanje na terorističke aktivnosti, Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti i Organiziranje terorističkih skupina”, kaže odvjetnica Dalipagić.
Ona podsjeća na još jednu, vrlo važnu izmjenu i to da osuđenik na kaznu zatvora zbog počinjenja već prije navedenih kaznenih djela, ne može biti uvjetno otpušten, što znači da dosuđenu kaznu za ova djela mora provesti iza rešetaka.
I suđenje domaćim teroristima na račun poreznih obveznika
Podsjetimo, u BiH je tek nešto manje od 30 osoba, državljanina BiH, za sada osuđeno zbog pristupa ovoj trenutno najopasnijoj terorističkoj organizaciji u svijetu koja preuzima odgovornost za najkrvavije napade diljem Europe i svijeta. Istodobno, ono što posebno iznenađuje je da su ove osobe prosječno su osuđene na nevjerojatno blagih, tek 1,9 godina zatvora, iako zakonske odredbe predviđaju i do 10 godina zatvora.
U najčešćem slučaju, bh. ISIL-ovci iskoriste zakonsku olakšicu, priznaju sudjelovanje u terorističkoj organizaciji i krivnju, a što im sud uzme kao olakšavajuću okolnost pri izricanju konačne presude. Istodobno, tužiteljstvu je vrlo teško podastrijeti dokaze o sudjelovanju i inkriminirajućim djelima u tzv. ISIL-u, tako da i to optuženiku ide u korist.
No, ono što je najšokantnije je i da bh. ISIL-ovci tijekom suđenja posebno istaknu svoju vrlo lošu financijsko-imovinsku situaciju tako da u, konačnici, i sami troškovi suđenja idu na teret poreznih obveznika.
Dok Zakon o dopuni Kaznenog zakona BiH, u kojem stoji da se za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama određuje najblaža i najstroža kaznu zatvora u rasponu od tri mjeseca do 10 godina, kao što je i spomenuto, u većini slučajeva dosuđuju se najblaže kazne.
No, zahvaljujući novom Zakonu o izmjenama i dopunama KZ BiH, nema više zakonske pogodnosti za dosuđene kazne u trajanju do jedne godine koja se mogla zamijeniti novčanom, uz plaćanje 100 KM po danu, odnosno, 36.000 KM za jednu godinu.
Prema podacima iz Suda BiH od prošle godine, samo jedan osuđenik koristio je pravo zamjene zatvorske za novčanu kaznu, dok se 13 osoba nalazilo na izdržavanju kazne, a sedam ih je bilo u postupku upućivanja na izdržavanje kazne zatvora./HMS/