Beograd nudi Albancima na jugu Srbije legaliziranje spomenika u Preševu

Tirana je osudila uklanjanje spomenika u Preševu, ali i pozvala Albance da se suzdrže od nasilja, optuživši istodobno Beograd za »albanofobiju« uz ocjenu da je »rasističko antialbansko nasljeđe Miloševića još živo
BEOGRAD – Vlasti u Beogradu pozvale su, u cilju smirivanja tenzija na jugu Srbije i etnički motiviranog nasilja na Kosovu, Albance u Preševskoj dolini da, sukladno zakonima, legaliziraju spomenik pripadnicima paravojne postrojbe Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM), koji je uklonjen u nedjelju pa nalogu srbijanskog ministarstva pravosuđa, izvješćuju u srijedu beogradski mediji.
Predsjednik državnog Koordinacijskog tijela za jug Srbije Zoran Stanković pozvao je Albance s juga da »sukladno zakonu podnesu zahtjev za legaliziranje spomenika« iz Preševa koji je u centru grada bio podignut pripadnicima OVPMB , navodi »Blic«.
Lokalni albanski političari još se nisu očitovali o ovoj ponudi.
»Spomenik iz Preševa nije uništen ni oštećen. Predstavnici Albanaca su rekli da još nisu podnijeli nikakav zahtjev za legaliziranje spomenika. Neka postupe po zakonu i nadležni organi će donijeti rješenje sukladno zakonskoj regulativi«, istaknuo je Stanković, no nije odgovorio na pitanje gdje bi spomenik ponovno mogao biti postavljen dodajući da to nije u nadležnosti Koordinacijskog tijela već odgovarajućih institucija.
Pripadnici srbijanske žandarmerije uklonili su u nedjelju ujutro iz centra Preševa na jugu Srbije sporni spomenik bivšim pripadnicima OVPBM, koji su u studenome podigle lokalne vlasti i suborci OVPBM, a srbijanski premijer Ivica Dačić rekao da je Srbija pokazala dovoljno strpljenja, ali i poslala jasnu i čvrstu poruku da se zakon mora poštovati i da nitko nije jači od države.
U narednih 48 sati uslijedio je niz rušenja spomenika i oskvrnuća obiteljskih grobnica na pravoslavnim grobljima na Kosovu te rušenje spomenika žrtvama NOB-a iz 2. svjetskog rata u Vitini, zbog kojeg je suspendiran šef lokalne policijske postaje i njegova četvorica suradnika jer su nazočili vandalizmu, a nisu ga spriječili.
Episkop raško-prizrenski Teodosije, čija je episkopija na Kosovu, ocijenio je da situacija na Kosovu »nije bila teža još od pogroma u svibnju 2004. godine« kad je u valu etnički motiviranog nasilja, u kojem su porušeni deseci kuća kosovskih Srba, oštećeno ili porušeno 35 crkava, a oko 4.000 Srba prisiljeno na iseljavanje.
»Europa ne smije dopustiti da se nakon toliko stoljeća ponovo pale križevi i uništavaju kršćanske svetinje i grobovi. Ovi nemiri su nanijeli duševnu bol Srbima i svim kršćanima koji gledaju ove slike, ali mnogo veću civilizacijsku i moralnu sramotu nanose kosovskim Albancima«, rekao je episkop raško-prizrenski.
Vlada u Beogradu osudila je rušenje spomenika kao »anticivilizacijski čin« i zatražila reakciju međunarodne zajednice, a rušenje nadgrobnih spomenika osudili su i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i premijer Hashim Thaci.
Veleposlanstva tzv. velike petorke u Beogradu – SAD, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke – objavila su zajedničko priopćenje u kojem se naglašava da su »takvi akti u potpunosti neprihvatljivi« i zahtijeva kažnjavanje počinitelja.
Tirana je osudila uklanjanje spomenika u Preševu, ali i pozvala Albance da se suzdrže od nasilja, optuživši istodobno Beograd za »albanofobiju« uz ocjenu da je »rasističko antialbansko nasljeđe (Slobodana) Miloševića još živo i da dominira u službenoj politici Beograda«.
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je ocjenom da je »taj rječnik ispod svakog dostojanstva« i da »potiče destabilizaciju svih područja u kojima živi albanska manjina«, što je, kako navodi MVP, »u suprotnosti s ranijim uvjeravanjima albanskog premijera« da Albanija »okreće novi list« u odnosima dviju zemalja.