Iznos novčanih naknada varira od 425 do 1275 eura. Svi primatelji su se borili za nacističku Njemačku tijekom Drugog svjetskog rata ili njihove kolaboracioniste i ove su mirovine zajamčene bivšim vojnicima Trećeg Reicha.
Njemačka je primorana plaćati mirovine bivšim nacistima zbog činjenice da je postala pravni sljednik Trećeg Reicha i preuzela sve odgovornosti bivše države, uključujući i one mirovinske.
Sada su, prema belgijskim medijima, zastupnici u parlamentu zemlje bijesni zbog tih isplata i traže da vlada riješi to pitanje. Ali, prema mišljenju stručnjaka, oni su još više zainteresirani da Belgija na sebe ne preuzme teret isplate ovih naknada.
Ratni veterani Belgije su 2016. godine već otvorili pitanje problematične isplate novca bivšim nacistima i zatražili od vlasti zemlje da učine sve kako bi se to zaustavilo. No, dužnosnici ne mogu učiniti ništa, jer mirovine plaća Njemačka.
Njemačka također isplaćuje naknade i beneficije žrtvama nacističkog režima i njihovim rođacima u Njemačkoj i inozemstvu, ali belgijski VRT otkriva da su naknade za žrtve 50 eura mjesečno, dok se one za pripadnike Waffen SS-a, kao što smo rekli, kreću od 425 i 1275 eura mjesečno.
Dodatna mirovina nacistima 425 do 1275 eura, a žrtvama 50 eura mjesečno
Istraživač Alvin De Coninck radi za “Groep Herinnering”, organizaciju preživjelih nacističkih koncentracijskih logora i njihovih obitelji. Rekao je dnevni list De Morgen da “gotovo 70 godina njemačke savezne pokrajine isplaćuju ove dodatne mirovine”.
“Otkrio sam da se nacističke mirovine kreću između 425 i 1275 eura mjesečno. Osim toga, godine koje su Belgijanci proveli u belgijskim zatvorima kao kaznu za suradnju s nacistima su im upisane kao godine radnog staža, dok Belgijanci koji su tijekom rata bili podvrgnuti prisilnom radu u Njemačkoj primaju naknadu od 50 eura mjesečno”, rekao je Alvin De Coninck.
Sada Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma belgijskog parlamenta raspravlja o tome hoće li uputiti službeni zahtjev njemačkoj vladi da zaustavi isplatu mirovina za oko 30 Belgijanaca koji su još uvijek živi, a služili su u Waffen SS-u tijekom Drugog svjetskog rata. Osiguranje ratnih mirovina za strance koji su se pridružili Waffen SS-u je uvedeno po nalogu Adolfa Hillera 1941. i nikada nije ukinuto.
Trenutno oko 27 Belgijanaca, od kojih su svi u kasnim 90-tim ili stariji, primaju njemačku ratnu mirovinu. U sljedeći utorak će Odbor za vanjske poslove raspravljati o rezoluciji koju su predložili čelnik frankofonih federalista Olivier Maingain i dvojica frankofonih socijalističkih zastupnika kako bi se “ovim pitanjem hitno pozabavili diplomatskim sredstvima”.
Tijekom okupacije su Nijemci pripojili njemačko govorno područje pokrajine Liège, a ljudi koji su tamo živjeli su se smatrali Nijemcima. Međutim, bilo je i Belgijanaca iz drugih krajeva zemlje koji su se dobrovoljno prijavili da se pridruže Waffen SS-u i zahvaljujući dekretu iz 1941. godine su stekli pravo na njemačku ratnu mirovinu.
U rezoluciji se navodi da su “imena tih ljudi poznata njemačkom veleposlaniku u Belgiji, ali se ne predaju saveznoj vladi, koja zbog toga ne može poduzeti ni fiskalne mjere”.