BEČKA DEPEŠA: Hrvati, ne dolazite!

Ovih dana obilježavamo pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, ali i dalje nismo punopravna članica. Najviše se to očituje po radnoj mobilnosti. Dok je većina država prihvatila naše radnike kao jednake domicilnima, Austrijanci su rijetki koji se nisu odlučili na taj potez.

Prije nekoliko dana su austrijski mediji objavili da je njihova vlada predvođena Sebastianom Kurzom odlučila na još dvije godine produljiti rok u kojem hrvatski radnici trebaju radne dozvole za posao u Austriji. Naime, EU dopušta razdoblje prilagodbe za mobilnost radne snage po sustavu 2+3+2. Prve dvije godine su članice mogle zadržati postojeća pravila o radnim dozvolama, iduće tri godine su se morale odlučiti kako će promijeniti pravila, a posljednje dvije godine mogu zahtijevati radne dozvole samo uz “postojanje opasnosti za ozbiljne poremećaje tržišta radne snage”.

Šef austrijskog zavoda za zapošljavanje Johannes Kopf kazao je da su se odlučili na takav potez zato što već godinama bilježe rast nezaposlenosti. “Trenutačno imamo pad nezaposlenosti, ali pet godina smo svjedočili porastu broja nezaposlenih ljudi pa zbog toga još uvijek imamo jako puno nezaposlenih”, kazao je on.

Da će se zalagati za takvu odluku vlasti bilo je jasno još početkom veljače kada je objavio na svom blogu tekst pod naslovom “Hrvati, hoćete li pričekati?”.

Tamo Kopf iznosi čitav niz brojki kojima pokazuje zašto Hrvatima ne treba omogućiti slobodan pristup tamošnjem tržištu rada. Između ostaloga Kopf navodi da svake godine oko 3.000 hrvatskih državljana dolazi u Austriju u potrazi za poslom te da trenutačno oko 28.000 hrvatskih državljana radi u Austriji. “2017. godine smo zabilježili prosječno 4.800 nezaposlenihhrvatskih državljana što daje stopu nezaposlenosti od 14,6% što je daleko iznad domicilne stope od 8,5%”, piše Kopf.

Nesposobnost hrvatskih vlasti i ovdje stvara probleme zato što Kopf točno govori da je Hrvatska tek 2015. ostvarila gospodarski rast i da je pet godina prije toga bila u pravoj recesiji. 

“Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj, zajedno s kulturnom i zemljopisnom blizinom, vjerojatno bi dovela do značajnog povećanja Hrvata i hrvatskih radnika u Austriji. Procjenjujemo da bi nam došlo oko 10.000 Hrvata u prvoj godini”, uvjeren je Kopf.

“Očekivano je da institucije EU, kao ni Hrvatska, neće pozitivno reagiratina ovo naše traženje. Pokušat ćemo prenijeti svoje stavove što je jasnije moguće, a znamo da su jako male šanse da će nam Bruxelles odbiti zahtjev“, piše Kopf i dodaje da im sve ide na ruku. Do sad nije odbijen takav zahtjev neke članice, a i provođenje odgovarajućih procedura za utvrđivanje stvarne opasnosti za tržište rada bi trajalo relativno dugo. Zbog toga je Kopf uvjeren da je Bruxellesu lakše reći da je Austrija u pravu nego godinu dana provjeravati njihove navode da bi za samo par mjeseci skratili rok od dvije godine u kojem će Austrija morati dopustiti ulazak svim hrvatskim radnicima.