BBC je danas objavio članak u kojemu piše o brzoj reakciji Hrvatske i Grčke u borbi s koronavirusom te dodaje kako te dvije zemlje sada moraju brzo reagirati i spasiti ljeto.
Piše kako se Grčka oduvijek ponosila svojim sunčanim vremenom, otocima i plažama te kako svatko tko zna za obalu Hrvatske zna i kakav je izazov pronaći mjesto za ručnik na njezinim pretrpanim plažama.
Dodaje kako je pandemija koronavirusa zaprijetila ljetnoj sezoni koja je ključna za ekonomije obiju zemalja iako su obje zemlje djelovale brzo i spriječile širenje virusa.
Kako su zemlje reagirale
Potom piše o tome kako su zemlje reagirale.
“Hrvatska je bila spremna brzo nakon što su se pojavile vijesti o epidemiji koronavirusa iz Kine. Njihov Zavod za javno zdravstvo objavio je vodič za ponašanje čak i prije nego što je bus turista uz Wuhana ušao u zemlju krajem siječnja. Lokalni mediji su bili zabrinuti zbog kineskih radnika koji su radili na izgradnji Pelješkog mosta na dalmatinskoj obali te su napominjali kako su možda došli iz zaraženih područja u Kini”, piše BBC o tome kako je počela borba Hrvatske s virusom, a potom prelazi na iskustvo Grčke.
“I Grčka je vlada dobro postupala prije nego što je virus došao do njihovih obala gledajući kako se viris širi Italijom. Oformljen je ad-hoc znanstveni odbor s vrhunskim epidemiolozima, virolozima i stručnjacima za zarazne bolesti. Neki su optužili vladu u Ateni da nije povjerila kontroliranje pandemije samo znanstvenicima, nego je odgovornost razdijelila okolo”, piše o Grčkoj.
Kada su počele restrikcije u Grčkoj?
BBC potom piše kako je prvi slučaj u Hrvatskoj zabilježen 25. veljače, mjesec dana nakon prvog slučaja u Italiji i Velikoj Britaniji. Dodaju kako je prvozaraženi bio muškarac koji je šest dana ranije bio na sada zloglasnoj utakmici Lige prvaka koju su odigrale Atalanta i Valencia.
Utakmica je to koju se povezuje s jednim od najgorih slučajeva, slučajem grada Bergama iz kojeg je nogometni klub Atalanta. Gradonačelnik Bergama Giorgio Gori rekao je kako je ta utakmica bila biološka bomba.
Prvi slučaj u Grčkoj zabilježen je dan kasnije, 26. veljače.
“Obje zemlje djelovale su brzo”, piše BBC i opisuje postupke zemalja.
Kaže kako je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis uveo stroge restrikcije na razdoblje od dva tjedna te kako je ubrzo postalo jasno da neće biti iznimki.
“27. veljače otkazani su karnevali, 10. ožujka su zatvorene škole i sveučilišta, 12. ožujka je Olimpijski plamen stigao u Grčku tek uz par gostiju, a tog dana je potvrđen i prvi smrtni slučaj od koronavirusa. 13. ožujka su zatvoreni kafići i restorani, a 22. ožujka su uvedene restrikcije za kretanje zemljom”, dodaje.
Kaže i kako Grci od tada smiju van kuće samo do posla, kupiti hranu ili prošetati ljubimce.
Kako BBC vidi stanje u Hrvatskoj?
Opisao je i kako je sve izgledalo u Hrvatskoj u isto vrijeme.
“Odmah nakon prvog slučaja postalo je teže ući u Hrvatsku. Iako je članica EU, nije dio šengenskog prostora pa je, unatoč prosvjedima susjedne Slovenije, mogla uvesti zdravstvene preglede na granici. Do kraja veljače kolona teretnih vozila na granici protezala se kilometrima pri ulasku u Hrvatsku. Restrikcije su se ubrzano pojačale. U roku od dva tjedna, ljudi iz 18 zemalja koji su ulazili u Hrvatsku našli su se u karanteni ili samoizolaciji. Većina kulturnih i trgovinskih aktivnosti stala je do sredine ožujka, a 23. ožujka ljudi nisu mogli izaći iz svojih općina bez e-propusnice potrebne za kretanje”, piše BBC i dodaje kako je usred epidemije glavni grad Hrvatske, Zagreb, pogodio potres.
Dodaje potom i kako su mjere u Grčkoj bile stroge te kako je više od 60.000 kazni izdano zbog kršenja mjera karantene, a to je, prema podacima iz grčke policije, ukupno 9,2 milijuna eura.
“Čini se kako je sve ovo ograničilo širenje koronavirusa. Stopa smrtnosti u Hrvatskoj trenutno je 18 na milijun osoba, dok je u Grčkoj 13 na milijun osoba”, zaključuje BBC.
Najveći izazov
Pišući o najvećim izazovima, govori kako je za Grčku jedan od najvećih izazova bila vjerska tradicija te zemlje. Podsjeća kako tradicionalno grčki ortodoksni svećenici pričest dijele svim vjernicima iz iste žlice.
Ista crkva je danima inzistirala na tome da se bolest ne može širiti preko pričesti koja predstavlja krv i tijelo Isusa Krista. Liječnici i znanstvenici su pak pozvali Crkvu da sluša znanost. Premijer je tada intervenirao s emocionalnim govorom na televiziji, javlja BBC.
“Osobno, posljednjih dana sam imao potrebu pozvati se na svoju vjeru kako bih došao do snage i bio spreman na izazove”, rekao je Mitsotakis i dodao kako će ipak poslušati znanstvenike te odredio da će se ono što se primjenjuje na javna okupljanja primijeniti i na crkve.
Tako su se sve mise za Uskrs održale iza zatvorenih vrata.
Mogu li ove zemlje spasiti ljeto?
Sljedeće pitanje koje BBC postavlja je mogu li ove dvije zemlje, Grčka i Hrvatska, spasiti ljeto.
“Hrvatska i Grčka polagano popuštaju te restrikcije. Za Hrvatsku više nije problem kako strance zadržati van granica, nego kako ih ponovno privući. Oko polovine od 20 milijuna godišnjih posjetitelja te zemlje dolazi u Hrvatsku u lipnju i kolovozu, a turizam čini najmanje petinu BDP-a te zemlje”, piše o Hrvatskoj.
Dodaje potom koliko je turizam važan i Grčkoj.
“Ovo su ključni mjeseci i za grčku turističku industriju. Ove godine im je slogan da je Grčka sigurna od koronavirusa. Grčka ekonomija se tek počela oporavljati od osmogodišnje financijske krize kada je sve zatvoreno. Turizam je oko 25 posto grčkog BDP-a, a u njemu je zaposlen svaki peti radnik u toj zemlji. Stoga vreba nova kriza. 65 posto grčkih hotelijera reklo je kako im je bankrot izvjestan ili vrlo izvjestan, pokazala je studija grčke hotelijerske komore”, piše BBC.
Dodaje kako grčki znanstvenici rade na popisu zdravstvenih zahtjeva za turiste, pozivajući se na izjavu ministra turizma.
“Osnovni princip je taj da će se morati pratiti procedure više vrsta čišćenja kao i da će se morati češće čistiti”, rekao je ministar. Znači da će hotelsko osoblje morati osigurati da su zaštićeni i turisti i Grci.
Zašto Hrvatska treba otvorene granice
U svojem članku BBC govori i o tome zašto su Hrvatskoj potrebne otvorene granice, posebno prema Sloveniji.
“Slovenci su drugi na popisu, dok su Nijemci prvi, kada se radi o broju noćenja u Hrvatskoj. Ako putujete cestom iz sjeverne Europe, morate prijeći preko Slovenije kako biste došli do plaža u Istri, Dalmaciji i na Kvarneru”, piše BBC i dodaje kako su se ministri dviju zemalja sastali u Zagrebu prošlog tjedna kako bi stvorili plan za putovanje Slovenaca preko hrvatskih granica do kraja mjeseca.
“Za ostale nacionalnosti sve bi se trebalo riješiti u lipnju”, dodaje BBC.
Piše i kako su Česi voljni uspostaviti koronakoridor, što bi omogućilo putovanje do obale, što je “plan koji je otvoreno dočekao hrvatski premijer Andrej Plenković”. Dodaje potom i kako je anketa u Austriji pokazala da se ljudi nadaju kako će uhvatiti malo hrvatskog sunca.
Što će biti sa zračnim putovanjima?
Letovi su i dalje upitni pa i Grčka traži turiste koji bi mogli doći do nje cestovnim putem.
“Trenutno je fokusirana na to da EU postavi zajednička pravila kako bi ljudi mogli putovati na ljetovanje. Ali, ako ne dođe do konsenzusa, Grčka je spremna djelovati sama i otvoriti svoje ekonomske aktivnosti čim prije u skladu sa zdravstvenim preporukama”, dodaje pozivajući se na izjavu ministra turizma Theocharisa.
“Prvo ćemo vidjeti domaći turizam, pa turiste okolnih zemalja, pa onda zemlje koje su na srednjoj udaljenosti i na koncu one koje su najudaljenije. Putovanje cestom bit će sigurnije od letenja u početku i takvi će nam turisti doći ranije”, dodao je.
Tradicionalne turiste poput Nijemaca, Britanaca i Amerikanaca zamijenit će neke druge, bliže zemlje koje nisu pogođene pandemijom.
“Možda se ovo čini kao neobično vrijeme za razmišljanje o odmoru. Ali ove dvije zemlje su zemlje s ekonomijama ovisnima o turizmu, zemlje koje su djelovale brzo i temeljito, a uspješno ljeto moglo bi im biti odgovarajuća nagrada”, zaključuje BBC u svom članku.
wpDiscuz
