London – Politički potres mogao bi pogoditi Europu u 2015. godini, zaključak je istraživanja “Ekonomist intelidžens Junita”, piše BBC.
Prema istraživanju, zbog sve veće popularnosti, populističke stranake bi mogle dobiti na izborima i natjeraju umjerene stranke na koalicije koje bi ranije bile nezamislive.
Europska “kriza demokracije” je jaz između elite i glasača, navodi EIJ. U srcu europske politike nalazi se ogromna rupa na mjestu gdje bi trebale biti velike ideje, dodaje EIJ. Ključni faktori u ovom fenomenu su slaba izlaznost na izborima i drastičan pad broja članova u tradicionalnim strankama . Velika Britanija, koja izlazi na izbore u svibnju, je na pragu potencijalno dužeg razdoblja političke nestabilnosti, navodi se u istraživanju.
Šansa da izbori dovedu do formiranja nestabilne vlade je mnogo veća nego obično.Naime, predviđa se da će populistička VB Nezavisna partija (UK Independence Party -UKIP) uzeti glasove i Konzervatinoj i Laburističkoj partiji. Ali, najneposredniji politički izazov i test koji će pokazati kako se rastući populizam preslikava na uspjeh na izborima je onaj koji će se dogoditi u Grčkoj. Opći izbori u Grčkoj održat će se 25. siječnja, nakon što parlament u prosincu nije uspio izabrati novog predsjednika. Istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da bi se krajnja ljevica, populistička stranka Syriza, mogla pojaviti kao najjača stranka.
Ukoliko se to desi i ukoliko ona napravi vladu, EIJ istraživači kažu da bi to pokrenulo valove diljem Europske unije koji bi bili katalizator za političke preokrete u drugim zemljama. “Ukoliko bi Syriza došla na vlast, to bi djelovalo destabilizirajuće u samoj Grčkoj, ali iu regiji.Skoro sigurno bi došlo do krize između Grčke i međunarodnih kreditora, s obzirom na to da je otpis dugova jedan od osnova njezine političke platforme “, navodi EIJ.
Izbori u Europi s potencijalno nepredvidivim rezultatima, prema istraživanju EIU, su, također, oni koji će se održati u Danskoj, Finskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Irskoj. ” Zajednički nazivnik u tim zemljama jest – uspon populističkih stranaka “, navodi EIJ. Istraživači smatraju da populistički pokreti pokušavaju popune vakuum nastao između starih političkih stranaka i njihove tradicionalne društvene baze . Protivljenje briselskoj upravi, imigraciji i mjerama štednje ključne su teme mnogih takvih stranaka, prenosi BBC analizu EIU. Istovremeno, zajedno s porastom populističkih pokreta, posljednjih godina sve je više prosvjeda koji se održavaju diljem svijeta, kažu istraživači EIJ.