Malo ljudi je čulo za bamiju. To je biljka iz porodice hibiskusa i porijeklom je iz tropske Afrike, a za nju kažu čak i da ima svojstva afrodizijaka. Ima vrlo zanimljivi okus, pa ju probajte skuhati jednom kada ju uspijete pronaći na tržnici; predlažemo ovaj recept, u kojem će bamija oplemeniti jedan uobičajeni gulaš od teletine.

Za bamIju kažu da je jedan od najubjedljivijih afrodizijaka što je ga je majka priroda ponudila u svojoj raskošnoj riznici ljekovitog bilja.

Bamja (bamya, turski – biljka) je nezamjenljivo jelo na svečanim gozbama Bošnjaka, naročito uz Ramazan, ili kada dolaze kakvi važni gosti, a njen specifični ukus ne može zamijeniti niti jedna druga biljka što se koristi u tradicionalnoj kuhinji Bosne i Hercegovine.

Prema pisanju portala stolac.ba, tačna domovina bamje se ne zna. Smatra se da je to Afrika, a po nekima je to istočna Indija. Postoje i najnovIji podaci koji kažu da se bamja uzgajala u Egiptu dvije hiljade godina prije nove ere, a tu je izgleda dospjela iz Abisinije odnosno današnje Etiopije.

Negdje je zovu bamija, negdje bamje, bamlja, bamnja, babinje, babnja, bobnja…

Postoji više vrsta bamje: grčka, arapska i turska. U svojoj poznatoj „Botanici“ Josif Pančić kratko navodi „bamje od dvije ruke“, tačnije običnu i sultan ili karabamje sa većim i hrapavim čahurama,“koje se posljednje mnogo u Carigradu troše“.

Zbog proteina i masti, plodovi bamje su veoma hranljivi i ukusni; sadrže, također, i vitamine A, B, C, pa minerale – kalcij, gvožđe, uz obilje biljne sluzi. Ako bismo se držali najnovijih naučnih saznanja, bamja je idealno jelo za dijabetičare zbog malih količina ugljenih hidrata, a njena velika sluzavost dobra je za liječenje stomačnih i crijevnih oboljenja. Ukratko, ovo veoma ukusno i hranljivo varivo smatra se afrodizijakom poput, recimo, kavijara.

U carsku (sultansku) kuhinju bamja je ušla sredinom 17. vijeka. U Srbiju su iz Turske uvožene nanizane u dugačkim vijencima, a tu su malo i sijane. Za turskog vremena kiridžije su ih iz Skoplja donosile u Bosnu, dok se, sredinom 14. vijeka, preko Save i Dunava nije ni znalo za bamju.

Bamja je bila nekad veoma često korištena namirnica u našim jelima; tako se, obavezno, stavljala u đuveč i uglavnom se pripremala sa mesom (jagnjećim, obično).

Danas se bamja vraća na naše prostore. Uz dosta rijetko svježu (na pijaci), može se naći smrznuta, konzervirana ili suha. I to je dobro.

Prema knjizi „Bosanski kuhar“ profesorice Lamije Hadžiosmanović, bamija se priprema na sjedeći način

Potrebno:

–        Tri konca bamje

–        Pola kg janjetine bez kostiju

–        dvije čorbene kašike kravljeg masla

–        tri čaše vode

–        čorbena kašika sirćeta

–        osrednja glavica luka

–        dva ti zrna bibera

–        dva crna karanfilčića

–        pola kahvene kašike crvene paprike ko ne voli da mu je saft bijel

–        nepuna čajna kašika soli

–        jedan limun

Način pripreme:

Ispržimo luk na maslu pa mu dodamo na kocke izrezanu jagnjetinu. Polahko pržimo na blagoj vatri nešto manje od sata dodajuči pomalo vode. Bamju zajedno sa koncem obarimo u sirćetli vodi. Kada bamja napola omekša (ne smije biti suviše mehka) skinemo je s konca. Odrežemo joj drškice, i dobro je isperemo pod tekućom vodom. Kad meso omekša ubacimo bamju, biber u zrnu i karanfiliće. Ostavimo da se sve sjedini i da bamja nakon dvadeset minuta do pola sata dobro omekša, pa je pobiberimo, a karanfiliće izvadimo. Gotovo jelo služimo s limunom.

Ukoliko ne volimo bijeli saft, poprašimo sa crvenom paprikom i pažljivo izmiješamo.

Teletina s bamijom

teletina, 400 g

bamija, 100 g suhe

bamija, 1 žlica mljevene suhe

luk, 1 glavica

mrkva, 4

peršin, 1 vezica

celer, 1 vezica list

koncentrat rajčice, 1 žlica

sok od limuna

sol i papar

Upute po koracima:

Vijenac bamije (bamiju najčešće možemo kupiti navezenu na konac koji izgleda kao lančić) operemo i stavimo kuhati u hladnu vodu.

Tek što voda prokuha vijenac izvadimo, vodu bacimo (na taj način ispiremo višak sluzi iz bamije), bamiju stavimo kuhati u čistu vodu kojoj smo dodali malo limunova soka. Kada bamija nabubri izvadimo je iz vode i skinemo s konca.

Sitno nasjeckanu glavicu luka pržimo na zagrijanom ulju. Nakon kraćeg prženja dodamo mrkvu narezanu na kolutiće pa teletinu narezanu na komadiće. Sve zajedno lagano pirjamo uz postupno dolijevanje vode.

Potkraj pirjanja dodamo koncentrat rajčice, nasjeckan peršinov list, celerov list, prokuhanu bamiju te sol i papar po želji. Za pikantniji okus jelo začinimo dodatkom limunovog soka.

 Bamija s rajčicom

Sastojci:

500 g svježe bamije

300 g rajčice

4 supene kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja

2 supene kašike octa

peršin

češnjak

papar

slatka paprika

limunov sok

Priprema:

Bamiju operite i uklonite joj peteljke.

U loncu zakuhajte vodu, dodajte sol i ocat, te bamiju.

Kuhajte ju oko 15 minuta i potom ocijedite.

Na maslinovom ulju blago propirjajte izrezane rajčice, usitnjeni češnjak i bamiju.

Posolite i popaprite.

Pred kraj dodajte papriku i limunov sok.

Propirjajte još sve zajedno 1 do 2 minute.

Maknite s vatre, pospite usitnjenim peršinom i poslužite.

(aura.ba)