Ideja kolumnista portala “EUobserver” o stvaranju zajednice nekoliko balkanskih država po uzoru na Benelux, ponovo je izaziva pažnju medija u regiji. Analitičari smatraju da bi takva “zajednica država” bila korisna, a kao najveći problem vide “manjak povjerenja”, navodi sarajevski “Dnevni avaz”.
Dvojica autora, Albanac koji živi i radi u Briselu – Ekrem Krasnići i Austrijanac s albanskom adresom boravka – Gunter Felinger, predložili su da Albanija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora “udruže snage” i stvore nove, trajne strukture suradnje sa ciljem da poboljšaju političke i ekonomske odnose i ubrzaju proces integriranja u EU, prenosi list.
Krasnići tvrdi da ideja nema nikakve veze sa stvaranjem “velike Albanije” ili “velike Srbije” i da su primjer za to Belgija, Nizozemska i Luksemburg koje funkcioniraju kao Benelux, a pojedinačno su nezavisne države. “EU svakodnevno poziva zemlje Balkana da pojačaju regionalnu suradnju i primjenjuju reforme. Vjerujemo da je pravo vrijeme za promjenu i zbog toga predlažemo da se stvori struktura slična Beneluxu koja će približiti Albaniju, Kosovo, Makedoniju i Crnu Goru”, navode autori.
Oni smatraju da treba kreirati tržište za osam milijuna ljudi sa slobodnim protokom roba, usluga, kapitala i ljudi donoseći dobrobit, umjesto što se čeka na pristup EU. Plan je, kažu, ambiciozan i zato nema vremena za gubljenje – ljudima treba rast prihoda, treba im zaposlenje i bolji uvjeti života, treba im razlog da ostanu u svojoj zemlji, umjesto da sreću traže u inozemstvu.
Precizirajući detalje, Krasnići i Felinger ističu da ove četiri države vide u bliskoj suradnji u oblastima trgovine, liberalizacije carina, borbi protiv organiziranog kriminala, u razvoju regije, infrastrukture i regionalnog financijskog tržišta. Jedan od prvih ljudi Međunarodne krizne grupe Marko Prelec smatra da je to zanimljiva i dobra inicijativa, s tim da ima nekoliko velikih prepreka.
“Postoji tzv. optički problem da će to ličiti na mali korak prema ‘velikoj Albaniji’, jer se radi o četiri države koje imaju u sebi veći ili manji procenat albanskog stanovništva”, naveo je on. Prelec je za “Dnevni avaz” ukazao i da je očito da se Srbija ne može uključiti u ovu grupaciju zbog spora s Kosovom, kao ni Bosna i Hercegovina zbog problema u uspostavljanju spoljne politike. Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema o odnosima među ove četiri države je manjak povjerenja.
“To naročito važi za Makedoniju u kojoj su prisutne tenzije zbog makedonsko – albanskih odnosa, ali ta zemlja istovremeno od ovakve inicijative može imati možda i najveću korist. Ona je suočena s konstantnim grčkim blokadama, te joj neka doza solidarnosti može bar djelimično ‘potkrijepiti’ poljuljanu poziciju u svijetu”, smatra Prelec.
On tvrdi da Kosovo također može profitirati. Ipak, ukazuje da se mora imati na umu povijesno naslijeđe koje, između ostalog, pravi velike razlike između kosovskih Albanaca i državljana Albanije. “To jeste jedan narod, ali se oni među sobom jako, jako razlikuju, Kosovski su Albanci odrastali u Titovoj Jugoslaviji i drugačijeg su mentalnog sklopa od onih koji su odgajani u duhu sistema Envera Hodže”, tvrdi Prelec. Politički analitičar iz Washingtona, Januš Bugajski smatra da se region Balkana, izvan EU, treba udruživati “kako bi se povećala produktivnost i poboljšala njihova privlačnost za integraciju u EU”.
“Treba produbiti svoju koordinaciju stvaranjem jedinstvenog tržišta. Kombinirani napor vlada u regiji treba usredotočiti na četiri područja: energetiku, promet, zaštitu okoline i trgovinu”, kazao je Bugajski za “Dnevni avaz”. On smatra da regija treba zajednički nastupiti kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, te fosilna goriva i u izgradnji zajedničke energetske mreže. Bugajski smatra i da se tim aktivnostima stvara tržište od 20 milijuna ljudi i jačaju šanse za ulazak u EU svake zemlje ponaosob.