Politički porazi koje je Izetbegović doživio na unutarnjem, ali i vanjsko političkom planu možda dovedu i do promjena načine vođenja politike u okviru bošnjačkog političkog korpusa čiji predstavnici moraju shvatiti kako se nametanjem odluka i osporavanjem prava predstavnicima drugih naroda ne može graditi država, piše Hrvatski Medijski Servis.
Iako se dolaskom na čelo SDA Bakir Izetbegović pokušao profilirati kao osoba koja će konsolidirati stranku, ojačati je, te vući poteze u najboljem interesu bošnjačkog naroda, ali i BiH u cjelini kojoj kronično treba politika međusobnog uvažavanja, poštivanja prava naroda i ne nametanja odluka -to se očito nije dogodilo. Posljednji primjer u kojem je Međunarodni sud u Haagu odbio razmatrati zahtjev za revizijom tužbe protiv Srbije s pravom se smatra jednim od najvećih, ako ne i najvećim političkim porazom Bakira Izetbegovića, koji je ovom odlukom dobio politički šamar iz inozemstva, ali sve više i iz samog bošnjačkog političkog korpusa. Jučer i danas nižu se reakcije u kojima se Izetbegovića poziva na odgovornost, pa i na ostavku, a za sad su u tomu najglasniji predstavnici drugih bošnjačkih stranaka.
No, posljednji događaj svakako nije i jedini, Izetbegovićevo vođenje stranke samo je u posljednje vrijeme doživjelo nekoliko poraza. Sjetimo se lokalnih izbora u Stocu-Inicijativa za Stolac nije uspjela u svojem naumu osvajanja vlasti u tom hercegovačkom gradu, a pokazalo se i kako je izazivanje incidenta i fizički napad kandidata Inicijative samo dodatno privuklo pozornost javnosti na negativnu kampanju koju je SDA vodila u tom gradu.
Hrvate se optuživalo i napadalo, a takve poruke ne samo da nisu uspjele privući jaču podršku, već su imale upravo suprotan učinak-SDA je shvaćena kao stranka koja narušava odnose i koja lako gubi strpljenje i pokazuje nervozu čim je postalo jasno da će Hrvati zadržati vlast u ovoj hercegovačkoj općini. Stolac se tako umjesto pobjede pretvorio u Izetbegovićev poraz, a da stvar bude gora lider SDA se nije distancirao od Samira Kaplana i ostalih izazivača nereda, već je stao u njegovu obranu, a u komentarima koji su uslijedili okomio se i na Središnje izborno povjerenstvo.
Stolac, Srebrenica, stanje u SDA
-Nećemo amnestirati greške SIP-a u odnosu na ovaj grad, uzeli su sebi za pravo da budu suci i istražitelji. Pozivam ih da ne idu u ovom smjeru. Neka omoguće da se održe izbori u ovom gradu, kazao je Izetbegović u prosincu nakon boravka u Stocu.
Politički poraz Izetbegović je doživio i u Srebrenici, gradu u kojem je srpski kandidat Mladen Grujičić osvojio poziciju. Ubrzo nakon izbora počele su prozivke iz SDA kako je grubo narušen integritet izbornog procesa te je SDA zatražio poništenje i ponavljanje izbora, što su u SNSD-u protumačili kao nervozu gubitničke stranke koja “ne može prihvatiti realnost poraza na demokratski, legalno i fer provedenim izborim”.
Za Izetbegovića su se nakon gubitka Srebrenice nastavile političke turbulencije, a sve je kulminiralo smjenom Hamdije Fejzića, predsjednika SDA Srebrenica. Neugodne situacije mogli smo vidjeti nedugo nakon toga kada je sjednica povjereništva za Srebrenicu prekinuta a grupa od 20 ljudi upala na sjednicu i izgurala zamjenika predsjednika SDA Adila Osmanovića. Fejzić je sve komentirao na način da je smijenjen s čela SDA u Srebrenici zbog Izetbegovićevog dogovora sa četvorkom koja ga je ucijenila radom u Parlamentu. Osim žarišta u Srebrenici Izetbegović ne uspijeva riješiti stanje u vlastitim redovima i na višim razinama budući je jasno da i dalje traje kriza nastala nakon posljednjeg stranačkog kongresa. Četiri zastupnika te stranke u Zastupničkom domu državnog Parlamenta ( Senad Šepić, Sadik Ahmetović, Salko Sokolović i Šemsudin Mehmedović) već duže vremena upozoravaju na demokratske postupke u stranci.
Trese se i u samoj stranci nakon što je nedavno uhićen glavni tajnik SDA Amir Zukić i to pod sumnjom da je sudjelovao u procesu nezakonitog zapošljavanja u javnim poduzećima, uzimajući za to mito. I tu ne staje priča-Tužiteljstvo Sarajevske županije donijelo je ranije naredbu o provođenju istrage protiv dvojice potpredsjednika SDA – Asima Sarajlića i Mirsada Kukića. Istraga protiv trojice visokih dužnosnika SDA pokrenuta je u okviru predmeta “Bosna”, a na teret im se stavlja da su organizirali i koordinirali grupom koja je vršila nezakonita zapošljavanja u javnim poduzećima u Federaciji BiH.
Zaoštravanje zbog dana RS-a
Svi ovi procesi uvelike su poljuljali političku moć lidera SDA, a koji je osim na unutarstranačkom planu pokazao i manjak spremnosti na konsenzus i u kontekstu odnosa s predstavnicima druga dva naroda, a u jednom dijelu doživio i nove političke poraze. Uzmimo za primjer apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, a koju je Izetbegović podnio osporavajući 9. siječnja kao dan RS-a.
Iako se odluka Ustavnog suda tumačila kao čin njegove političke pobjede ubrzo je postalo jasno kako će RS naći rješenje i to kroz donošenje zakonskog rješenja o danu RS-a kojim se, kako smatraju predstavnici RS-a, zapravo ispravljaju zamjerke Ustavnog suda, odnosno njegova se odluka provodi. A dan RS-a ostaje u suštini isti-slavi se 9. siječnja kao i do sada. Time postaje jasno kako je Izetbegović i na ovom planu doživio stanoviti poraz, a usput je uspio zaoštriti političku situaciju što se nastavilo i nakon 9. siječnja ove godine i slanja postrojbe Oružanih snaga BiH na proslavu. Postrojbu je doveo predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, nakon čega je Izetbegović najavio kako će tražiti ispitivanje svih činjenica u vezi angažiranja pripadnika OS BiH te zatražiti utvrđivanje odgovornosti svih onih koji su na bilo kakav način počinili kršenja zakona i propisa OS BiH, kao i instrukcije zapovjednice NATO Stožera u BiH. No, pokazalo se kako je Ivanić imao pravo zatražiti Počasnu jedinicu za odavanje počasti.
Odnos prema hrvatskom pitanju
Politički diskurs kojim se Izetbegović služio u navedenim primjerima može se nadopuniti i primjerima iz odnosa prema hrvatskom pitanju u BiH. Naime, već dugi niz godina lider SDA, ali i stranka u cjelini odbijaju sve konstruktivne prijedloge koji stižu od stranaka Hrvatskog narodnog sabora vezane uz promjenu izbornog zakonodavstva, a kojima bi se popravila institucionalna pozicija Hrvata, za početak u Federaciji BiH.
Tomu svjedočimo i posljednjih dana nakon što su iz HNS-a uputili prijedloge za novi način izbora članova Predsjedništva kao i izaslanika u federalni Dom naroda, a koji su dočekani na nož. Posljednji sastanak Izetbegovića i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića samo je potvrdio ovu pretpostavku budući je postalo jasno da SDA i Izetbegović nemaju namjeru kroz reformu izbornog zakonodavstva otvoriti i proces rješavanja hrvatskog pitanja.
No, politički porazi koje je Izetbegović doživio na unutarnjem, ali i vanjsko političkom planu možda dovedu i do promjena načine vođenja politike u okviru bošnjačkog političkog korpusa čiji predstavnici moraju shvatiti kako se nametanjem odluka i osporavanjem prava predstavnicima drugih naroda ne može graditi država./ /M.Ivić/HMS/.