Published On: Sri, svi 19th, 2021

Autohtoni hrvatski kod Boke hrvatski studenti žele trajno zaštititi od zaborava

Zadarski studenti kroatistike Josip Uglešić, Josip Renić i Jakov Momirović ovih su dana zvijezde našeg grada, a da to ne bi prošlo ispod radara, ispričali su nam o čemu je riječ. Naime, prije nekoliko dana njih su trojica na Znanstvenom skupu u Crnoj Gori održala predavanje o hrvatskom biseru kulture – Boki kotorskoj i to pred visokim društvom, među kojima spomenimo zasad samo ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana.

Sve je počelo od izvrsnog seminarskog rada

Znanstveni skup »Identitet Hrvata Boke kotorske’’ održan je na visokoj razini. Otvoren je u Zagrebu gdje je bio ministar znanosti i obrazovanja, Radovan Fuchs, nastavio se u Tivtu u Crnoj Gori, a zatvoren je u Zaljevu hrvatskih svetaca na otočiću Gospe od Škarpjela, i to potpisivanjem važnih zaključaka. Inicijatorica i suorganizatorica Skupa je prof. dr. Vanda Babić Galić, profesorica sa Sveučilišta u Zadru koja već deset godina na Kroatistici drži izborni kolegij Hrvatska kulturna i književna baština Boke kotorske.
– Ove školske godine imala sam veliku grupu studenata koji su bili oduševljeni bokeljskom baštinom i onim što im je ovaj kolegij otkrio. Usprkos pandemiji pronalazili smo velike dvorane kako bismo mogli održavati nastavu. Na tome zahvaljujem gimnazijama i Gradskoj knjižnici. Nastup studenata na znanstvenom skupu bio je moja ideja koja se nametnula njihovim sjajnim seminarskim radom. Rad je imao za cilj istražiti koliko su studenti ranije poznavali Boku i je li je potrebno uključiti u nastavni plan, rekla je Babić Galić, nakon što su se vratili Crne Gore.
Kako je dodala ponosna profesorica, ta trojica mladića su nastupila u ime svojih kolega i pokazala zavidnu razinu znanja, percepcije, kao i sam načina izlaganja.
– Izazvali su reakciju svih prisutnih i svojim nastupom pokazali da cijeli naš Skup, zaključci i traženja imaju smisla. Mladi čovjek je željan znanja, istražuje vlastitost i vrlo mu je važno da baština Boke bude dio obrazovnog kurikula. Jasno da sam ponosna i to neizrecivo. Nema veće nagrade za desetu obljetnicu kolegija, istaknula je Babić Galić.

Jedan Jakov i dva Josipa

Naime, upravo je je uključivanje Boke kotorske u školski kurikul jedan od najvažnijih ciljeva ovog Skupa. Kako je rekao jedan od studenata, Jakov Momirović, njihovo sudjelovanje na Skupu zapravo išlo u službu puno većeg cilja, kako bi poslali poruku onima koji imaju moć za promjene.
– A to je da hrvatska kultura Boke kotorske čim prije uđe u obvezne predmete obrazovnog kurikula hrvatskog školstva. Istaknuli smo neupitnu povezanost Bokelja i Hrvata, pogrešno posložene prioritete hrvatskog obrazovanja i tužnu činjenicu da djeca i đaci u Hrvatskoj jedva da i zemljopisno mogu pokazati na prostor Boke, a kamoli reći nešto o ogromnom nasljeđu hrvatske kulture, baštine i tradicije, rekao je Momirović, inače Zadranin na drugoj godini Kroatistike.
– Na studiju gdje je pregršt lektirnih i teoretičarskih kolegija, kolegiji poput Hrvatske književne i kulturne baštine Boke kotorske su zaista odmor za dušu jer je u većem dijelu to rad iz ljubavi i iskrenog zanimanja, rekao je Momirović.
Za svoje izlaganje zadarski studenti dobili su odlične komentare, a ministar Grlić Radman darivao ih je kravatama, iako to uopće nije bilo predviđeno u protokolu.
Josip Uglešić, student treće godine Kroatistike kaže da djeca i mladi ne znaju za postojanje hrvatske kulture koja se nalazi toliko blizu.
– A znaju za toliko kultura i naroda koji nemaju nikakve veze s njima samima. Naravno, ne osporavam bitnost takvih saznanja, ali smatram da bi se trebalo govoriti najprije o vlastitoj kulturi i tradiciji kada ju već imamo. Ne samo da ju imamo već je njezino izobilje pozamašno, ističe Uglešić koji još sabire dojmove.

Zaslužili čestitke i darove od ministra

– Još nisam svjestan na kakvom Skupu sam imao čast sudjelovati. Ovo je jedno ogromno iskustvo za mene. I danas mi je nevjerojatno koliko smo čestitaka dobili od gotovo svih sudionika, a ovdje bih izdvojio rektora Katoličkog sveučilišta u Zagrebu Željka Tanjića i novoga kotorskog biskupa Ivana Štironju koji su nam udijelili brojne komplimente, rekao je Uglešić, Zadranin podrijetlom iz Velog Rata.
Josip Renić je dodao da su im zadovoljstvo i podršku iskazali još i ravnatelj Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić te saborska zastupnica Zdravka Bušić, kao i mnogi drugi.
Student Josip Renić je u Zadar došao studirati iz Kaštela, rodom je iz Renića kraj Buškoga jezera (BiH). Izborni kolegij o Boki kotorskoj izabrao je zbog velike želje za znanjem o Boki, njenoj tradiciji i o svemu hrvatskom u njoj.
– Osim Boke, naglasili smo, također, kako podupiremo put i razvoj Crne Gore kao europske države, što je također važno za jačanje prijateljskih odnosa te daljnjoj suradnji s mladima koji dolje ponosno žive i odrastaju. Zaključio bih da nam je sudjelovanje na ovom skupu samo motiv da radimo dalje na još bolji način te da ne posustajemo u širenju znanja o našoj kulturi izvan granica Lijepe Naše, rekao je na kraju Renić.

Knjiga prof. Babić Galić za obrazovanje crnogorskih vodiča

Jedna od začetnica inicijative, prof. dr. Vanda Babić i prof. dr. sc Željko Holjevac, predsjednik programsko-organizacijskog odbora te ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, potpisali su zaključke Skupa u prisustvu ministra vanjskih i europskih poslova RH Gordana Grlić Radmana i Kotorskog biskupa Ivana Štironje.
– Što se našeg glavnog cilja tiče, došli smo na pola puta. Sad ćemo Zaključke koje smo donijeli i potpisali na otoku Gospe od Škrpjela predati nadležnom ministarstvu. Dio Programsko–organizacijskog odbora znanstvenog skupa nastavlja dalje kao Inicijativni odbor za uključivanje hrvatske baštine Boke u predmetne kurikule RH i sigurna sam da ćemo u dogovoru s ministrom Fuchsom doći do ostvarenja cilja. Drugi cilj smo ostvarili. Kao nikad do sada hrvatska država je stala iza hrvatskog naroda u Crnog Gori podržavajući europski put Crne Gore no s jasnim stavom prema pravima naše manjinske zajednice i hrvatske baštine koju je Bokelj unio u kulturološku sliku Crne Gore. Poruka ministra Grlića Radmana bila je jasna, kao i naša. Dosta je, ni pedlja dalje! Gradimo zajedno, ali ne preko naše vlastitosti i stoljetne opstojnosti. Uputit ćemo zahtjev crnogorskoj vlasti kako bi uključila naše udžbenike u educiranje turističkih vodiča po Boki i na taj način zaštitili hrvatski identitet Boke i stoljetnu baštinu. To nam je treći zadatak. Kad to odradimo, možemo reći da smo autohtoni hrvatski kod Boke trajno zaštitili od otimanja, ali i zaborava.
Među zaključcima je i prijedlog da se knjiga V. Babić, »Boka kotorska, zaljev svetaca i hrvatske kulture« uključi u obveznu literaturu za obrazovanje turističkih vodiča u Crnoj Gori.
– Pokrenuli smo pitanje uključivanja hrvatske baštine Boke u obrazovni program za turističke vodiče u Crnoj Gori kako ne bismo svjedočili neprestanom prešućivanju, brisanju ili krivom interpretiranju naše baštine. Na koncu, otišli smo u Boku stati iza našeg naroda koji je unatoč i usprkos (ne)vremenima, ostao na svom rodnom pragu kao čuvar velike i vrijedne hrvatske baštine i baštine Crne Gore kojoj Boka granično pripada, zaključila je Babić Galić.

Književna, povijesna i vjerska razina

Zadatak je bio sažeto i koncizno predstaviti kulturološko nasljeđe Hrvata Boke kotorske. Kako je rekao Momirović, učinili su to na tri razine: književnoj, na onoj promicatelja hrvatske kulture u Boki kotorskoj te na razini važnih povijesnih događaja i njihovog odjeka.
Renić je istaknuo kako su jasno dali do znanja da se na ovu temu ima što govoriti na području školskih predmeta hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti, povijesti i umjetnosti te vjeronauka.
Uglešićev dio izlaganja bavio se povijesnom bitkom poznatijom pod nazivom Peraški boj i dolaskom Petra Zrinskoga u sam Perast osam dana nakon bitke.
– Osim toga, iznio sam i par zanimljivih činjenica o čuvenom svetištu otoku Gospe od Škrpjela i veličanstvenom remek djelu Tripe Kokolje koji je čitavu unutrašnjost crkve oslikao u baroknom stilu, kazuje Uglešić.

Ljepotu Boke teško je riječima dočarati

Terensku nastavu u Boku, uz pomoć Središnjeg državnog ureda, HNVCG i Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, prof. dr. Vanda Babić Galić uspijeva organizirati svake druge godine.
– To je upravo ono gdje studenti imaju priliku naučeno vidjeti, osjetiti i naučeno prezentirati te to znanje i dojmove prenositi drugima. Sve knjige svijeta o Boki ne vrijede jednog sjaja u oku studenta koji je upio važnost, ljepotu i pečat vlastitosti Bokokotorskog zaljeva te to znanje i prenosi dalje, govori Babić Galić.
Upravo je terenska nastava jedan od faktora privlačnosti njena kolegija, kojeg je prvo uspostavila na Hrvatskom studiju, a onda na Sveučilištu u Zadru.
– Osim što slušamo iznimno zanimljiva i korisna predavanja o hrvatskoj kulturi Boke, svake druge godine održi se i terenska nastava, što je iznimno bitno jer čovjek najviše uči vizualno i na licu mjesta, a baš ta terenska nastava prekrasno zaokruži sva znanja koja studenti ponesu sa sobom nakon odslušanog kolegija, govori student Uglešić.
Bokom je oduševljen i Momirović.
– Sama Boka kotorska je za mene do sad najljepši kutak planete koji sam imao prilike vidjeti. Slike i videa jednostavno ne mogu dočarati prirodnu i arhitektonsku ljepotu Boke kotorske jer se tamo jednostavno mora otići i to doživjeti. Osjetiti ljepotu otoka Gospe od Škrpjela i pogledati strop u crkvi koja odiše svetošću nešto je što se nadam da će i ostali kolege imati privilegiju doživjeti, kao i katedralu sv. Tripuna. Perast, Prčanj, Kotor, Tivat i sva ostala idilična mjestašca odmor su za dušu i tijelo, zaključuje Momirović.