Najznačajniji gospodarski projekt koji je dominirao sastankom u Berlinu bila je izgradnja Jadransko-jonske autoceste za koju bi prema grubim procjenama trebalo izdvojiti više desetaka milijardi eura. Trasa Jadransko-jonske autoceste položena je uz istočnu obalu Jadrana i Jonskog mora – od Trsta u Italiji do Igoumenitse u Grčkoj, u ukupnoj dužini od približno 1110 km. Prolazi kroz 7 zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.
Bh. strana za izgradnju Jadransko-jonskog cestovnog koridora ima svoj prijedlog kojega je dostavila i predstavnicima zemalja iz regije, te domaćinu skupa u Berlinu. Večernji list objavljuje kako BiH predlaže da se Jadransko-jonska autocesta kroz BiH proteže u dužini od 110 kilometara. Iako s Hrvatskom nije usuglašen ovaj prijedlog, bh. strana predlaže da se nakon graničnog prijelaza kod Ploča, u mjestu Bijači, iskoristi sadašnja dionica na koridoru Vc do Počitelja, otkuda bi autocesta zaobišla područje zaštićenog parka prirode Hutovog blata i Deranjskog jezera, nastavila iz naselja i sela Kruševo, Vinine, Prapratnica, Dobri Do, a u mjestu Čvaljine bi se autocesta usmjerila južnim obodom Popova Polja do mjesta Visočnik, gdje bi dalje vodila prema pograničnom mjestu s Crnom Gorom – Nude Aranđelovac, koji se nalazi južno od Trebinja.
Po objašnjenju iz bh. tima, ovaj koridor ima ogromni značajan za BiH, jer se zemlja uključuje u regionalne prometne tokove, pa autocesta na koridoru Vc s Jadransko-jonskim koridorom postaje mreža autocesta i dobiva puni značaj. No, južni dio BiH, kada su u pitanju ceste visoke razine uslužnosti, ne može se prometno planirati bez usuglašavanja s Hrvatskom i Crnom Gorom. BiH je s Crnom Gorom već postigla dogovor. A, najznačajniji dio autoceste kroz Hrvatsku je već izgrađen i radi se o autocesti A1. S ovom autocestom BiH postaje čvorište dva velika putna pravca, paneuropskog koridora Vc i JJAC, čime se integrira u europski prostor i povezuje svoje najvažnije kapacitete. Izgradnja ove autoceste bi, primjerice, omogućila da se od Mostara do Dubrovnika stigne za nepunih sat vremena.
Osobito bi to omogućilo oživljavanje južnog dijela zemlje, od Čapljine, preko Stoca, Neuma i Ravnog, Popova Polja i Trebinja.
wpDiscuz