Assange je u srijedu ujutro u Okružnom sudu Sjedinjenih Država za Sjeverna Marijanska ostrva na Saipanu izjasnio se krivim po jednoj tački optužnice za zavjeru radi pribavljanja i širenja informacija o nacionalnoj odbrani. Ubrzo nakon toga osuđen je na vrijeme koje je već odslužio u londonskom zatvoru Belmarsh, što znači da neće vidjeti unutrašnjost zatvorske ćelije.
Assangea su u sudnici pratili australijski ambasador u SAD Kevin Rudd, australijski ambasador u Velikoj Britaniji Stephen Smith i njegova advokatica Jennifer Robinson. Na pitanje sudije Romane Manglone da li se izjasnio krivim ili nije, odgovorio je “kriv”.
Bivši šef WikiLeaksa rekao je sudiji Mangloni da vjeruje da je Prvi amandman na Ustav SAD štitio njegovo objavljivanje povjerljivog materijala, te da su “Prvi amandman i Zakon o špijunaži u suprotnosti jedan s drugim”. Međutim, dodao je da priznaje krivicu jer bi “bilo teško dobiti takav slučaj s obzirom na sve okolnosti”.
Ishod ročišta u srijedu bio je unaprijed poznat. “Očekujemo da će se optuženi izjasniti krivim po optužbi… za udruživanje radi nezakonitog pribavljanja i širenja povjerljivih informacija koje se odnose na nacionalnu odbranu Sjedinjenih Država”, napisalo je američko Ministarstvo pravde u pismu sudu u utorak. “Očekujemo da će se [Assange] vratiti” u Australiju nakon današnjeg postupka, dodaje ministarstvo.
Assangeova 14-godišnja borba za slobodu počela je 2010. godine, kada ga je uhapsila britanska policija zbog optužbi za seksualni napad u Švedskoj koje su kasnije odbačene, Assange je skočio na kauciju 2012. i dobio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu. Ponovo je uhapšen 2019. godine kada mu je Ekvador ukinuo azil, te je u Belmaršu proveo sljedećih 1.901 dan.
Američko ministarstvo pravde otpečatilo je optužnicu protiv Assangea na dan njegovog hapšenja, tereteći ga za 17 tačaka za špijunažu. Assange je narednih pet godina proveo boreći se protiv ekstradicije u SAD, gde bi se suočio sa do 175 godina iza rešetaka ako bi bio osuđen.
Optužbe protiv Assangea proizašle su iz njegovog objavljivanja povjerljivog materijala do kojeg su došli uzbunjivači, uključujući dokumente Pentagona u kojima se detaljno opisuju navodne američke ratne zločine u Iraku i Afganistanu.
Osnivač WikiLeaksa pušten je iz Belmarsha u ponedjeljak, dva mjeseca nakon što je Wall Street Journal objavio da su njegovi advokati u razgovorima sa američkim zvaničnicima o potencijalnom sporazumu o priznanju krivice. Assange se u to vrijeme spremao podnijeti konačnu žalbu na njegovo izručenje, a izvori WSJ-a su tvrdili da je američki predsjednik Joe Biden želio postići sporazum, a ne da se bavi “vrućim političkim krompirom” novinara koji je stigao u Washington kako bi se suočio s krivičnim gonjenjem. tako blizu predsjedničkih izbora u novembru.