SDA, SDP, DF, GS, NS, BPS, SBiH… nemoguće je naći bošnjačku političku stranku koja gorljivo ne zagovara “građanski koncept””, “građansko uređenje”, “građansko društvo”, “građansku BiH”. Razlika je samo u nijansama. Dok jedni “građani” to čine diskretno, spominjući uz građanski koncept i “multietnički karakter BiH”, kao SDA, drugi se nadmeću u agresivnosti i verbalnim napadima na sve koji se pozivaju na Ustavno određene BiH kao državu “tri konstitutivna naroda i svih građana”. Takvo definicija BiH upućuje na to da je Bosna i Hercegovina “konsocijacijska demokracija”, u koj bi trebao postojati balans građanskog i nacionalnog.
__________piše: Milan Šutalo I Hrvatski Medijski Servis
Bosna i Hercegovina, od općinske do državne razine, tako ima zakonodavna i predstavnička tijela građana i naroda. Primjerice općinska vijeća i županijski parlamenti su institucije izabranih predstavnika građana- vijećnika i zastupnika.
Građanske i nacionalne institucije u BiH
Na višim razinama- entitetskim i državnoj- parlamenti su dvodomni. Parlament Federacije BiH tako ima Zastupnički, tj građanski i Dom naroda, kao predstavničko i zakonodavno tijelo konstitutivnih naroda. To što Dom naroda ima podjednak broj izaslanika u svakom nacionalnom klubu, hrvatskom, srpskom i bošnjačkom, po 17, govori o ustavnoj definiciji konstitutivnih naroda kao ravnopravnih. Intervencijama visokog predstavnika Petritscha u Ustav F BiH i Izborni zakon BiH, ta ravnopravnost je narušena, time što je uveden Klub ostalih, u Dom naroda, što je nonsens, jer ostali nisu narod, pa im u takvoj instituciji i nije mjesto. Te time što je omogućeno da Bošnjaci izaberu do jedne trećine hrvatskih izaslanika, sve bošnjačke, sve ostale i dvije trećine srpskih, čime je Dom naroda pretvoren u drugi zastupnički dom većinskog naroda. No, na sreću Ustavni je sud BiH to uvidio, proglasio neustavnim i stavio izvan snage takve odredbe Izbornog zakona.
Prethodno je preglasavanjem hrvatskih i srpskih sudaca, Ustavni sud BiH, daleke, 2000-te godine, glasovima dvojice Bošnjaka i trojice stranih sudaca, presudio po apelaciji Alije Izetbegovića i “hrvatsko-bošnjačku federaciju”, kako ju je definirao Washingtonski sporazum, transformirao u entitet sva tri naroda, i Republiku Srpsku, koja je Daytonom definirana kao entitet srpskog naroda..i svih građana”- također, što je bila osnova za Petritshew intervencionizam.
Tako je, umjesto Doma naroda, jednonomna Narodna skupština Republike Srpske, kao građansko predstavničko i zakonodavno tijelo u kojem većinu, zbog nacionalne strukture stanovništva RS, imaju Srbi, dobila i drugi dom – Vijeće naroda. No, za razliku od Doma naroda u FBiH, to tijelo u kojem osim srpskih delegata većinu hrvatskih biraju Srbi, kao i nekolicinu bošnjačkih ne potvrđuje zakone koje usvoji NSRS, već ima samo pravo ulaganja nacionalnog veta, koje Ustavni sud RS, u kojem su većina sudaca Srbi redovito odbije.
I na razini BiH postoje institucije građana i naroda. Parlamentarna skupština BiH tako ima Zastupnički, to jest građanski, i Dom naroda, kao zakonodavno i predstavnički tijelo konstitutivnih naroda. I tu postoje tri kluba, hrvatski, srpski i bošnjački koji imaju, također, podjedak broj delegata, po pet, što svedoči o ustavnoj poziciji triju naroda kao ravnopravnih, bez obzira na njihovu brojnost.
Izbor članova Predsjedništva BiH -neustavan ?
Ustavna definicija kolektivnog šefa države, Predsjedništva BiH, kojeg čine članovi iz reda hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda, uz konsenzualno donošenje odluka i pravo veta svakog od članova upućuje na to da je šef države, također, zamišljen kao vrhovno državno predstavništvo tri naroda. Kako narode, sukladno načelima demokracije, mogu predstavljati samo oni koje je većina tog naroda izabrala, jasno je kako se izbor člana Predsjedništva iz “reda jednog naroda” glasovima drugog naroda kosi s ustavnom preambulom koja definira BiH kao državu “konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba.. i svih građana.
Na nesreću ustavna definicija članova Predsjedništva nije operacionalizirana kroz Izborni zakon. Upravo suprotno, određivanjem Federacije BiH u kojoj su Bošnjaci tri i pol puta brojniji od Hrvata, kao jedne izborne jedinice, omogućeno je da se na zakonit način podriva ustavni poredak, odnosno legalizirana je mogućnost da višestruko brojniji Bošnjaci izaberu oba člana Predsjedništva BiH i tako naruše temeljno i natkrovljujuće ustavno načelo o konstitutivnosti naroda.
Stoga bi trebalo razmisliti i o podnošenju apelacije Ustavnom sudu BiH kojom bi se zatražilo ocjena Ustavnog suda BiH o tome krši li se Izbornim zakonom BiH, koji Federaciju BiH definira kao jednu izbornu jedinicu za izbor dva člana Predsjedništva BiH- Ustav BiH. Pravni stručnjaci lako bi mogli dokazati ustavnim sudcima tu tezu, pa bi presuda mogla biti kao i u slučaju one po apelaciji Bože Ljubića.
Lažni građani
No, vratimo se na početak ove analize. Promotori građanskog koncepta, bošnjačke stranke, sarajevski mediji, politički aktivisti, akademici, razne udruge, i nekolicina njihovih hrvatskih i srpskih trabanata, kada govore o građanskom uređenju, zapravo ne ciljaju na cijelu BiH, odnosno oba entiteta. Građanski koncept oni bi nametnuli u Federaciji BiH, gdje Bošnjaci čine 75 posto stanovništva, što bi rezultiralo pretvaranjem ovog, po Washingtonskom sporazumu, hrvatsko-bošnjačkog u bošnjački entitet, a Hrvata u bošnjačke podanike, koji bi bili birani na pozicije u vlasti samo ako bi služili bošnjačkim interesima i politikama i ovisno o tome koliko bi pljuvali autentične hrvatske političare čemu i sada svjedočimo.
Zanimljivo, isti ti sarajevski “građani” ne zalažu se za građanski koncept u Republici Srpskoj, gdje su Bošnjaci manjinski narod. Naprotiv, oni neprestano ističu kako je “bosanskohercegovački entiete rs”, entitet svih konstitutivnih naroda, a ne svih građana. Na isti način govore i o Mostaru, u kojem traže ravnopravnost naroda, iako se u svim drugim gradovima i općinama primjenjuje građansko načelo jedan čovjek- jedan glas. Isto građansko načelo koje se primjenjuje primjerice u Travniku, Bugojnu, Zenici… oni nisu spremni prihvatiti u Mostaru.
I to razotkriva stvarne motive njihove dvoličnosti. Zagovaranjem građanskog koncepta u Federaciji BiH politički Bošnjaci, pod krinkom tobožnjeg zagovaranja europskih vrijednosti, žele polovicu BiH pretvoriti u bošnjački entitet. Sve one koji se tomu suprotstavljaju, tražeći ravnopravnost Hrvata, i poštivanje presude Ustavnog suda BiH, bez okolišanja proglašavaju nacionalistima, fašistima, rasistima, neoustašama, demoniziraju ih i dehumaniziraju. Svi su oni za njih Čović i čovićevci. I u tome im medijskim istupima pomažu politički janjičari; kukići, babići, kojovići, pejići, kovačevići, mesići… koji se tako, radeći na šetu vlastitih sunarodnjaka, služeći tuđem nacionalizmu, preciznije velikobošnjačkom hegemonizmu, nadaju kakvoj- takvoj sarajevskoj sinekuri.
Ukoliko su istinski opredjeljeni za građansko društvo, oni bi to mogli pokazati prihvaćanjem ideje da se BiH organizira kao država tri entitete, u kojem bi uz većinski srpski i bošnjački entitet postojao i većinski hrvatski. Ako su već protiv podjela, mogli bi podražti građanski koncept uređenja trećeg entiteta.
Pa, bujrum. Hrvati će vas zdušno podržati. Imat ćemo tri građanska doma u tri entiteta, a na razini države građanski i dom entiteta, a građani svih entiteta, birat će članove Predsjedništva, koji će biti predstavnici građana. I svi ćemo biti građani.
Zato upućujemo apel Sarajevu: Pomozite nam, da više ne budemo nacionalisti, fašsti, rasisti…I eto recepta za pomirenje. I za ostvarenje vašeg ideala da svi budemo jednaki i sretni građani.
wpDiscuz