PARIZ / BEOGRAD – Srbija neće postati članica Europske unije ni 2025. godine – to misli devet od dvanaest kandidata francuskih političkih partija na predstojećim europskim izborima. Pooštrena izborna retorika, ali i potvrda da Francuska neće biti blagonaklona prema budućem proširenju EU, poruka je koja stiže iz Pariza.
Pristupanje Srbije Europskoj uniji – za ili protiv, tako je glasilo pitanje upućeno dvanaestorici kandidata za europske poslanike koji su u televizijskoj debati „L’Émission politique“ francuske državne televizije građanima predstavljali svoje programe za europske izbore u maju.
Devet crvenih tastera, dva zelena i jedan suzdržan, rezultat je koji bi znake za uzbunu trebalo da uključi u Beogradu. Jedina dva kandidata koji su se izjasnila da Srbiju vide u EU do 2025. jesu kandidat opozicione Socijalističke partije i kandidat centrističke partije Unija demokrata i nezavisnih. Doduše, ovakav rezultat ne treba čuditi s obzirom na to da iz Francuske u posljednje vrijeme glasno govore – Srbija i Zapadni Balkan neće u EU tako brzo i tako lako.
„Podržat ću proširenje samo ako prvo bude produbljivanja i reforme naše Europe. Ne želim da se Balkan okrene Turskoj ili Rusiji, ali ne želim da EU, koja danas teško funkcionira sa 28, a sutra sa 27 članica, odluči da može da primi nove članice po istim pravilima“, riječi su kojima se Makron još prije godinu dana obratio poslanicima Europskog parlamenta u Strasbourgu.
(N1, 17. 04. 2018. godine)
Među onima koji su se u debati izjasnili protiv Srbije u EU bila je kandidatkinja vladajuće stranke predsjednika Emanuela Macrona i bivša ministrica za europske poslove Natali Loazo koja je u ožujku bila u posjeti Beogradu. Predsjedniku Aleksandru Vučiću i tada je prenijela sličnu poruku.
„Sadašnje stanje Europske unije ne omogućava nova pridruživanja u zadovoljavajućim uvjetima, kako za Europsku uniju tako i za nove države koje bi joj se pridružile“, istaknula je Loazo u intervjuu za Politiku i dodala da Srbija jeste daleko odmakla na putu ka članstvu, ali da Francuska, kao pravi prijatelj, mora kazati istinu.
(RTS, 04. 03. 2019. godine)
Ta istina, prema mišljenju političkog analitičara iz Fondacije za otvoreno društvo i člana BiEPAG-a Srđana Cvijića, dio je pooštrene predizborne retorike.
“Francuski stav proizilazi iz činjenice da Balkan za Francusku u geopolitičkom smislu nije prioritetan, te nije ni vrijedan rizika na unutrašnjem političkom planu. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da građani Francuske uglavnom ne podržavaju proširenje pa shodno tome ni političari ne žele da plivaju uzvodno”, kaže Cvijić za EWB.
Upravo poslednje istraživanje javnog mnjenja koje je sprovela britanska agencija “YouGov”, urađeno u sedam europskih država (Nemačka, Francuska, Velika Britanija, Švedska, Norveška, Finska i Danska), pokazalo je da su Francuzi najskeptičniji kada je buduće proširenje u pitanju. Čak 52 posto ispitanika iz Francuske ne želi Srbiju u Europskoj uniji.
Nerazvijena demokratija, rasprostranjena korupcija i percepcija da nove članice “otimaju” radna mesta Francuzima, samo su neki od razloga za ovakav stav francuskog javnog mnjenja, objašnjava Cvijić i dodaje da to Srbiji svakako neće pomoći da napreduje ka EU.
Međutim, Srbija nije jedina zemlja kojoj je od politike “štapa i šargarepe” ostao samo štap. Naime, Evropska komisija dala je obećanje Severnoj Makedoniji i Vladi Zorana Zaeva, da će, ukoliko reši spor oko imena države sa Grčkom, kao nagradu, dobiti otvaranje pristupnih pregovora. No, nakon što je rešenje za ime pronađeno, iz Evropske unije, odnosno Francuske, počela su da stižu upozorenja da pregovori ipak neće početi kao što je to ranije obećano.
Nedosljednost i nespremnost EU da ispuni obećano u slučaju Sjeverne Makedonije, prema mišljenju stručnjaka za Balkan sa Katoličkog instituta u Parizu Luika Tregure, lako može utjecati i na rjšavanje kosovskog pitanja.
“Ako Francuska nastavi da blokira otvaranje pregovora sa Severnom Makedonijom nakon što je Zaev uspio da promijeni ime države, ne vidim razlog zašto bi Vučić i dalje vjerovao da će prema njemu EU imati drugačiji odnos. Vučiću, i ovako, nije u kratkoročnom interesu da riješi pitanje Kosova, već da to odloži do kraja procesa integracije”, smatra Tregur.
Dodaje i da ljudi i vlade u regiji nisu glupi i da vide koje su realne okolnosti što se budućeg proširenja tiče.
“Lokalni političari mogu pomisliti da, ukoliko želite privući pažnju i dobiti nešto, bolje je dizati tenzije nego biti posvećen radu na procesu”, upozorava Tregur.
Međutim, čini se da, odlučili se balkanski političari da budu poslušni ili neposlušni đaci, mrkva će, bar u narednom periodu, ostati skrivena u europskoj vreći. Devet “ne” za Srbiju u EU došlo je kao hladan, ali ne i iznenadan, tuš. Zapravo, potvrdilo je ono što već godinu dana nitko na Balkanu ne želi čuti – proširenje Unije je među građanima EU nepopularno, a nitko od evropskih političara nije spreman da postane žrtva tog političkog rizika.