BANJA LUKA – Građani imaju pravo prosvjedovati , ali oni ne smiju biti zloupotrijebljeni na politički ili neki drugi način , rekao je Angel Angelov , bugarski veleposlanik u BiH . On je u intervjuu ” Nezavisnim ” kazao da BiH već jeste dio Europe i da je stolica za članstvo EU čeka ukoliko bude iskazala želju da bude članica i ispuni kriterije koji se pred nju stave . Istakao je da su se u Bugarskoj , nakon što je postala članica NATO – a , investicije od milijunskih iznosa transformirale u milijarde .
” Ovo je otvorilo nova radna mjesta i smanjilo nezaposlenost ” , rekao je Angelov .
NN : Kako tumačite proteste u pojedinim dijelovima BiH ? Kao nezadovoljstvo naroda , političku manipulaciju ili nešto treće ?
ANGELOV : Prosvjed je neotuđivo demokratsko pravo , sve dok ne dovodi do nasilja . To je normalna pojava s obzirom na to da svako društvo teži tome da dođe do veće pravde , osobito u tim društvenim skupinama gdje postoji veliko socijalno nezadovoljstvo . Istovremeno , uvijek postoji opasnost da prosvjedi budu iskorišteni od strane različitih grupacija – političkih ili ekonomskih , s ciljevima koji su različiti od onih koje građani postavljuju . U tom kontekstu , prvenstveno se mora pratiti njihov krajnji rezultat , da li prosvjedi dovode do pozitivnih efekata za društvo i njegove promjene i modernizacije . Ono što mora dogoditi je da BiH , odnosno Republika Srpska izgrade funkcionalnu tržišnu ekonomiju s jakom socijalnom dimenzijom , koja bi zadovoljila potrebu različitih slojeva stanovništva .
NN : Da li je uopće realno očekivati da BiH u neko skorije vrijeme napravi iskorak ka EU i što je za to potrebno ?
ANGELOV : EU je za BiH nadohvat ruke , i to ne samo zbog toga što vaša država ima tisuću kilometara zajedničke granice s EU , nego su i geografski i Sarajevo i Banjaluka u Europi i to nitko ne može promijeniti . S druge strane , članstvo EU nikome nije zagarantirano , zato što se ono ostvaruje poslije ispunjenja velikog broja objektivnih kriterija . Neki od ovih kriterija vama možda sada ne izgledaju toliko objektivni , ali oni vas na kraju dovode do krajnjeg cilja – do ravnopravnog članstva u zajednici modernih država . Potrebni su napori i preuzimanje odgovornosti . U prenesenom značenju , stolica BiH , koja se po abecedi nalazi između Belgije i Bugarske , čuva se za vašu zemlju , ali mora neko zatražiti i ispuniti obveze kako bi mogao sjesti na nju .
NN : Vaša zemlja je članica NATO – a . Kakva su iskustva Bugarske u vezi s članstvom u toj organizaciji ?
ANGELOV : Poslije rušenja Berlinskog zida , glavni cilj Bugarske bilo je članstvo Sjevernoatlantskoj alijansi . Mi smo sebi postavili ovaj cilj , jer je to bio izraz naše želje da budemo dio obitelji modernih država – obitelji u kojoj su društva posvećena prosperitetu i miru . Napredak je nemoguć bez sigurnosti i mira . Prostor NATO članica je prije svega sigurnosna sredina , koja stvara uvjete za modernizaciju i razvoj . Navešću vam jedan primjer iz Bugarske : nakon što je postala članica NATO – a , investicije u Bugarskoj su se povećale nekoliko puta , koje su se od milijunskih iznosa transformirale u milijarde . Ovo je otvorilo nova radna mjesta i smanjilo nezaposlenost . Naročito u visokim tehnologijama , Bugarska je ostvarila ogroman napredak . Dakle , moramo istaknuti da je članarina naše države u NATO – u značajno manja od ovoga što dobijemo kao pomoć u izgradnji vojske , koja mora biti opremljena i operativno odgovarajuća oružanim snagama saveznika .
NN : Kada se prvi put pojavila ideja kako Bugarska postane članica ove organizacije ?
ANGELOV : Možda vam izgleda nevjerojatno , ali o budućem članstvu Bugarske u NATO – u razgovori su započeli još u Narodnoj skupštini za vrijeme Varšavskog ugovora u vrijeme Hladnog rata . Tada društvo ne samo da nije bilo spremno za takav korak , nego su se zastupnici glasno smijali ovoj ideji . Međutim , poslije samo nekoliko godina ova ideja je postala stvarnost , a podrška NATO – u je također bila velika . To najbolje pokazuje kako se društva mijenjaju .
NN : BiH i Bugarska su proistekle iz bivšeg komunističkog sustava . Koliko su iskustva u tom okruženju ” blagoslov ” , a koliko ” prokletstvo ” u našim nastojanjima da budemo dio euroatlantskog kluba ?
ANGELOV : Takozvani komunistički sustav je samo tranzicijsko razdoblje , dio višestoljetne povijesti , koju imamo i vi i mi ovdje na Balkanu . Povijest se teško može razmatrati objektivno u slučaju da joj pružamo emotivnu ocjenu . Moramo biti sposobni da napravimo razumne zaključke koje smo izvukli iz prošlosti u ime budućnosti . Prije oko 30 godina živjeli smo u prilično zatvorenom svijetu , a danas smo u razdoblju globalizacije . Tranzicija nije bila laka ni za koga od nas . Međutim , moramo gledati naprijed prema budućnosti .
NN : Bugarska slavi Dan državnosti . Kakve su Vaše poruke ?
ANGELOV : Da , 3. ožujka , u ponedjeljak , Bugarska slavi Dan državnosti, 1878. godine ovog dana rođena je Treća Bugarska Kraljevina . Ali ona nosi tradiciju prošlih država , koje su se isto zvale Bugarska u prethodnih 14 vijekova . U svim tim vremenima naši su narodi u regiji međusobno surađivali . Nekad su živjeli u samostalnim državama , a nekad su bili dio nekih carstava i kraljevina . Ali unatoč svemu tome , sve ovo vrijeme one su bile u Europi i dio europskog kontinenta . I to će tako biti iu budućnosti .
Nezavisne novine
wpDiscuz