Petak, 29 ožujka, 2024

‘Rusija neće dijeliti Ukrajinu jer je želi kontrolirati cijelu’

Must Read

Ukrajinska vojska na Krimu počela se predavati proruskim postrojbama, na većini vojnih baza na poluotoku sada su ruske zastave. Čak je i ukrajinski zapovjednik ratne mornarice, kontraadmiral Denis Berezovski, prebjegao Rusima pojavivši se jučer u Sevastopolju gdje je pred kamerama, u društvu proruskog vođe Krima Sergeja Aksionova, položio prisegu krimskoj vladi. Inače, Berezovskog je ukrajinska vlada u Kijevu tek 24 sata prije bijega imenovala zapovjednikom svoje ratne mornarice. Krim je jučer popodne već praktički bio okupiran.

Veličina je hendikep

Strukture ukrajinske vlasti na Krimu raspadaju se velikom brzinom, a Rusija priprema sve jači pritisak. Ruski predsjednik Putin priprema vojne snage na zapadu zemlje, a Kijev pokušava parirati prijetnjama. Ukrajina je proglasila punu vojnu mobilizaciju, podizanje borbene spremnosti u najviši stupanj pripravnosti te podizanje skloništa i pričuvnih položaja. – Na rubu smo katastrofe. Rusija nam je vojnim pokretima na Krimu objavila rat – ustvrdio je ukrajinski premijer Arsenij Jatsenjuk. Ipak, jasno je da se Ukrajina po vojnoj snazi ne može mjeriti s Rusijom. Pogotovo ne ovako podijeljena Ukrajina, u kojoj najmanje trećina stanovništva otvoreno staje na stranu njezina neprijatelja. Najveće nade Kijev polaže u pomoć Zapada, u pomoć EU i SAD-a, no realno su ove nade vrlo tanke. To možda još nije jasno ljudima koji su danima prosvjedovali na Majdanu, no vrlo je vjerojatno jasno političarima, vođama revolucije.

Naime, Ukrajini Zapad neće pomagati, ne u srazu protiv Rusije. – Odnosi Moskve i ostatka svijeta u kratkoročnom se razdoblju mogu pogoršati, baš kao što je bio i slučaj s Kinom nakon Tijanmena. Trenutačno je zaoštravanje moguće, no vrlo brzo će, kada se situacija malo smiri, sve doći na staro. “Business as usual” – kaže povjesničar dr. Tvrtko Jakovina. To je bilo prilično jasno i nakon sat i pol dugog Putinova i Obamina telefonskog razgovora. Američki predsjednik ni u jednom trenutku nije povukao neki jači argument, nije izrazio žestok stav, za razliku od Putina koji je neuvijeno poručio svojem američkom kolegi da će Rusija i vojno obraniti svoje interese u Ukrajini. Obama je pak uporabio nekoliko već puta viđenih fraza o “suzdržavanju od sile” ili kako je “put rješenja u miroljubivu pristupu”. Fraza koje su se toliko puta pokazale neučinkovitima. Ukrajina nije beznačajna zemlja, a nije ni mala, što u ovome trenutku predstavlja i njezin hendikep. Sama, bez golemih novčanih injekcija, ne može financijski opstati, a ovaj trošak njezina izdržavanja prevelik je za Zapad. Vidi se to i po dvojbama koje EU i SAD imaju prema ukrajinskim zahtjevima za financijsku pomoć. Po sasvim drukčijem pristupu nego što je imala Moskva, koja je Janukoviču još prije dva mjeseca u samo nekoliko dana odobrila kredit od 15 milijardi dolara.

Ne žele samo istok

– Ne vjerujem da će EU ili SAD povlačiti dramatične poteze koji bi Ukrajince mogli ohrabriti ili im na neki način pomoći. Kada se tome doda i relativna nesloga Zapada, situacija za Kijev postaje još teža. Zapadni saveznici nisu se mogli složiti o intervenciji u Siriji pa je teško za očekivati slogu sada na pitanju Ukrajine, pitanju koje je još složenije i teže – kaže Jakovina. Ipak, sva napetost koja se nadvila nad Ukrajinu još ne znači neminovno rasplamsavanje borbi. I to zbog jednostavnog razloga. Stvarna bi ruska intervencija značila vrlo vjerojatnu podjelu zemlje, a Moskvi to nije u interesu. Kremlj želi kontrolirati ne samo istočni dio, nego cijelu zemlju. – Zadržati, odnosno vratiti utjecaj nad cijelom Ukrajinom krajnji je cilj Rusije. Oni to mogu postići pritiscima, isporukom plina, korištenjem proruskog stanovništva u zemlji. Uspjeh ovakvog ruskog plana nije bez izgleda – kaže Jakovina. Teško je predvidjeti što Ukrajini donose sljedeći dani, no izvjesno je jedno. Moskva je u Ukrajinu zagrizla odlučno i nema namjeru popustiti. Baš kao što Kennedy i pod cijenu nuklearnog rata nije popustio u vrijeme Kubanske krize, Moskva sada nema namjeru ni pred kim popustiti. Ne u svom dvorištu, ma koliko to prema Ukrajini nepravedno bilo.

 

Marija Grigoryan: A što bude li i Obama sad odlučan

U Moskvi su u nedjelju bila dva prosvjeda. Jedan antiratni, na koji se okupilo malo, i ratni, na kojem je bila mnoštvo ljudi. Takvo je i većinsko mišljenje u Rusiji – da Putin mora pomoći ruskom stanovništvu na Krimu. Nije ni čudo, jer kad sam iz Zagreba došla u Moskvu, vidjela sam sasvim drugačiji medijski pristup. Dok sam u Hrvatskoj slušala vijesti kako ukrajinsku vlast na Majdanu ruše prozapadni domoljubi, u Rusiji su te iste ljude nazivali fašistima i teroristima. Stoga je i većinsko mišljenje u Rusiji da ruskom stanovništvu u Ukrajini treba pomoći. Pa i vojno. Ipak, kod ljudi se, osim oduševljenja, osjeća i zebnja. Zebnja od toga kakva bi mogla biti reakcija Zapada i hoće li doći do velikog, svjetskog rata. U medijima se malo govori o tome, ali blogeri na internetu puno pišu i pitaju se – hoće li i Obama biti odlučan poput Putina?

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
- Advertisement -
Последний

Schmidt nameće po ‘Takvimu’

Visoki bh predstavnik Schristian Schmidt donosi zakone uz islamske praznike, najavljuju se dugo očekivane promjene izbornog zakona ‘poslije Bajrama...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com