ANČIĆ: Otkriveni arheološki slojevi potvrdili predosmanski urbanitet Mostara

Uz autore, ovu vrijednu monografiju, koja je tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, predstavili su prof. emeritus Mladen Ančić iz Zadra, prof. dr. Josip Belamarić iz Splita i prof. dr. Danijel Džino iz Sydneyja.

Na početku predstavljanja u ime organizatora obratio se Miroslav Landeka, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i dopredsjednik Središnje Uprave HKD Napredak, koji je uz riječi zahvale autorima i predstavljačima kazao kako je predstavljanjem u Mostaru napravljen i još jedan prijateljski most, kao i most između Mostara, Splita, Sydneya, a nakon predstavljanja napravit će se i još neki mostovi koji će nas vezivati u budućnosti.

Jedan od autora prof. dr. Željko Peković u svom je obraćanju naglasio je kako je u knjizi sadržana povijest Mostara i lokaliteta Starog mosta u Mostaru.

– Naime, gradeći most mi smo arheološki istražili lokalitet, napravili smo rekonstrukcije svih faza lokaliteta od njegovog nastanka pa sve do današnjeg dana. U knjizi smo, isto tako, prikazali faze gradnje mosta i one zanatske, tehničke stvari koje su se tamo napravile – kazao je Peković.

Govorio je i o posebnosti Starog mosta u Mostaru te kazao kako se u knjizi mogu naći i mostovi većeg raspona, i rimski i mnogi drugi, ali da ovaj ima najtanji luk.

– Lukovi mostova tog raspona imaju metar i sedamdeset pet, metar i devedeset debljinu luka, a mostarski svega 72 centimetra. On je i tehnički vrlo zanimljiv jer je izveden armiranjem. On je trajao 500 godina i trajao bi još sigurno 500 onakav kakav je bio napravljen – ocijenio je Peković.

Prof. dr. Josip Belamarić istaknuo je kako je ovo svečani trenutak jer se promovira knjiga koja pokazuje koji su dosezi danas uopće mogući sa konzervatorsko-restauratorskom disciplinom.

– Slučaj mostarskog mosta je danas paradigma, jedan od najljepših primjera uopće znanstvene rekonstrukcije koja nam je pri tom dala i čitav niz rezultata koje nismo ni slutili. Prije svega, ova knjiga pokazuje da je Mostar kao grad zapravo počeo svoj život davno prije nego što smo do sada mislili i da je na mjestu današnjeg mosta postojalo nekoliko mostova ranije i to osjetno ranije. Prema tome, nus produkt same rekonstrukcije je cijeli sklop činjenica koje nam zapravo govore o Mostaru prije Mostara i u tome je najveća vrijednost ove knjige – naglasio je Belamarić.

Prof. emeritus Mladen Ančić govorio je o važnosti arheoloških slojeva otkrivenih prilikom obnove Hajrudinova mosta, a čime je nedvojbeno potvrđen predosmanski urbanitet Mostara. To dodatno potkrjepljuje i činjenica postojanja Franjevačkog samostana koji su se u srednjovjekovlju uvijek osnivali u urbanim središtima. Prema njegovom mišljenju u smislu šireg društvenog značenja, autorski pothvat Ante Miloševića i Željka Pekovića stavlja u istu ravan i dobiva istu važnost kao i pothvat fizičke obnove samoga mosta, jer kao što je fizička obnova objekta vratila prepoznatljivi lik grada, tako je djelo autorskog dvojca otvorila pogled na najdublje slojeve povijesti toga grada o kojima se dosad ništa nije znalo.

U video obraćanju iz Sydneya prof. dr. Danijel Džino naglasio je kako će postignuti rezultati prezentirani u knjizi imati dalekosežne posljedice za širu povijest prostora jadranskog zaleđa, povijest srednjovjekovnih Huma i Hercegovine, ali i lokalnu povijest prostora Mostarskog polja koja sada dobila potpuno novu, srednjovjekovnu dimenziju. Uz otkrivanje do sada nepoznate prošlosti, autori su uspjeli rekonstruirati povijesna događanja oko gradnje Hayreddinova mosta, kao i procese i tehnologije kojima je ovo graditeljsko remek – djelo ostvareno.

-Nakon ove studije, teško da se još što može napisati na ovu temu za dugo vremena i stoga je toplo preporučujem kako stručnoj, tako i širokoj čitateljskoj publici, naglasio je.

Predstavljanje monografije svojim nastupom uveličao je zbor Glazbene škole Ivana pl. Zajca iz Mostara uz izvedbu pjesama „Mostovi Mostara“ i „Moj je život moja pjesma“ uz klavirsku  pratnju prof. Filipa Miloševića, člana HKD Napredak Glavna podružnica Mostara. Moderator je bio Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače.

Ovom događaju koji je izazvao pozornost javnosti i medija , između ostalih, bili su nazočni i predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske i Republike Turske u Mostaru, Ureda UNESCO-a u BiH, priopćeno je iz HKD Napretka./HMS/