Još 1995. Kongres je izglasao zakon prema kojemu se američka ambasada seli u Jeruzalem, no ovaj Trumpov potez uzbunio cijeli svijet. U ionako krvavoj regiji, izazvao je nove sukobe.
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela i ondje preseli veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država izazvala je kritike i osude gotovo cijelog svijeta te prema svemu sudeći, dugoročno ugrozila mirovni proces između Izraelaca i Palestinaca, ali i nagovijestila novu krizu na ionako nemirnom i zapaljivom Bliskom istoku.
Ni G.W. Bush se nije usudio…
Ne bi li svaka država trebala imati pravo odabrati koji će joj biti glavni grad? No, problem je u tome što nisu baš svi suglasni oko toga u kojoj je državi Jeruzalem. Toliki problem da se na ovakav potez ni jedna američka administracija nije usudila, štoviše čak je i George W. Bush, koji je bio otvoreno sklon Izraelu, zaobilazio odluku Kongresa da premjesti ambasadu.
Ukratko, međunarodna zajednica Jeruzalem smatra (donekle) okupiranim teritorijem, a i Izrael i Palestina smatraju ga svojim glavnim gradom.
Zasebni grad
Prema UN-ovom planu podijele iz 1947. Jeruzalem je zamišljen kao zasebni, međunarodni grad usred palestinske države. No odmah po proglašenju neovisnosti Izraela, susjedne Arapske države napale su Izrael.
Ne samo da se Izrael obranio nego je pripojio i 40 posto teritorija koje je bilo namjenjeno Palestini, dok je Egipat pripojio Pojas Gaze, a Jordan Zapadnu Obalu. Tako je, prema primirju iz 1949. Izrael kontrolirao zapadni Jeruzalem, a Jordan istočni, u kojem je i stara gradska jezgra. No 1967., tijekom Šestodnevnog rata, Izrael je okupirao i istočni dio.
Nakon 13 godina, 1980. Izrael je donio zakon kojim proglašava Jeruzalem glavnim gradom. Vijeće sigurnosti promtno je reagiralo i donijelo rezoluciju kojom osuđuje okupaciju istočnog Jeruzalema i kršenje međunarodnog prava.
Svijet osudio okupaciju
Iako je do 1980. više država imalo veleposlanstvo u Jeruzalemu, nakon rezolucije UN-a, preselile su ga u Tel Aviv. Posljednje među njima Kostarika i Salvador koji su glavno diplomatsko predstavništvo preselile 2006.
No to ne znači da u Jeruzalemu nema nikakvih diplomatskih predstavništva. Više zemalja tamo ima otvorene konzulate. Ipak, gotovo svi su u istočnom dijelu i služe kao diplomatsko predstavništvo za palestinske teritorije. No američki konzulat je u zapadnom.
Predsjednici ignorirali kongres
Američki Kongres 1995. izglasao je zakon kojim traže da SAD premjesti ambasadu u Jeruzalem, no svi predsjednici od tada su to odbili “iz sigurnosnih razloga”. Svakih šest mjeseci, predsjednici potpisuju odluku kojom odgađaju preseljenje.
Takvu odluku je sada potpisao i Trump, no čini se da je posljednja, piše CNN.
I pritom Trump neće jednostavno konzulat unaprijediti u status veleposlanstva, nego je naložio State Departmentu da počne “angažirati arhitekte i građevinare kaki bi izgradili ambasadu koja će biti velebni spomenik miru”.
Teren za to već postoji – još 1989. Izrael iznajmljuje SAD-u komad zemljišta za jedan dolar na godinu za novu ambasadu u Jeruzalemu. Do danas, zemljište ostaje prazno polje, no uskoro će na okupiranoj zemlji niknuti “velebni spomenik miru” čija je sama najava izazvala nove krvave sukobe.
wpDiscuz