Europska unije (EU) je, čini se, započela zaustavljati rusko i tursko geopolitičko otimanje Balkana od europskog kontinenta. Takva ocjena svoje utemeljenje može pronaći u diplomatskom i vojnom dinamizmu tijela Europske unije koji nije spektakularan ali jeste znakovit s prepoznatljivom motivacijom osnaživanja Europske unije kako bi se spriječilo njeno geopolitičko čerupanje. Dio tog dinamizma je i najnovija strategija Europske komisije proširenja Europske unije na države zapadnog Balkana kojom se najavljuje ambicioznija borba za snažniju i veću Europsku uniju.
Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis
„Europska unija mora biti jača i čvršća prije nego što postane veća,“ poručuje se u strateškog dokumentu za „Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom,“ koji je predstavljen u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Zapravo, planirano povećavanje Europske unije sa šest zemalja zapadnog Balkana: Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Kosovom i Albanijom, sada se tretira kao geopolitički cilj Europske unije.
Moćni alat
Takva orijentacija je izražena i u sljedećem dijelu dokumenta: “Čvrsta, na zaslugama utemeljena perspektiva članstva zapadnog Balkana u Europskoj uniji u političkom je, sigurnosnom i gospodarskom interesu EU. To je moćni alat za promicanje demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih prava. To je geostrateška investicija u stabilnu, snažnu i ujedinjenu Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima”, kaže se u dokumentu.
Otvoreno spominjanje zapadnog Balkana kao „geostrateške investicije“ novost je u pojmovnom repertoaru kreatora politike Europske unije, inače sklonih zauzimanju za prekomjerni birokratski normativizam koji često nije komplementaran s izazovima na terenu. Opredjeljujući se za „geostratešku investiciju“ Europska unija pravi otklon od dosadašnjeg pristupa zapadnom Balkanu kojem je nedostajala ta ključna dimenzija sažeta u riječi „geopolitika.“ Najavu „geopolitičkog investiranja“ u zapadni Balkan Europska komisija u svojem dokumentu obrazlaže ovako: “Pridruživanje Europskoj uniji je izbor”. Za to je potreban politički i društveni konsenzus i potpora naroda dušom i srcem. Ne može biti dvosmislenosti kod čelnika u pitanju kamo pripada zapadni Balkan i u kojem pravcu ide.“
Bez dvosmislenosti
Treba primijetiti kako se ovim obrazloženjem izriče opomena da ne može biti “dvosmislenosti” kod čelnika u pitanju „kamo pripada zapadni Balkan.“
Prevedemo li to na konkretne prilike u BiH to znači kako Bakir Izetbegović ne može ubuduće konzumirati „dvosmislenu“ politiku zagovaranja Europske unije uz istodobnu bezrezervnu lojalnost turskom predsjedniku Recep Tayyip Erdoganu koji je u nesporazumu i s Europskom unijom i s europskim vrijednostima. Jednako tako u europskoj priči nema mjesta niti „dvosmislenosti“ Milorada Dodika koji se retorički ne opire članstvu u Europskoj uniji ali istodobno mu je od presudne važnosti odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je na „hladnoratovskoj nozi“ s Europskom unijom.
Duša i srce
Detaljnijim poniranjem u značenjske slojeve citirane poruke iz strategije Europske unije uočava se kako se za pridruživanje Europskoj uniji traži „potpora naroda dušom i srcem.” Drukčije rečeno, to je zagovaranje europskog patriotizma što nije nevažna poruka jer se njome razbija predodžba o Europskoj uniji kao bankarskom klubu moćnika kojima su euro ili dolar ključni kriteriji u prevladavanju poteškoća, te se sada u komponiranje Europske unije uključuju i stvari „duše i srca.“
Europa koja je poharana dvama svjetskim ratovima, osakaćena fatalnim ideologijama –fašizmom, komunizmom i nacizmom, ranjena prekomjernim liberalizmom, zanemarila je Radosnu vijest koja stoljećima prožimala naš kontinent.
U povijesti su propadala upravo ona carstva koja su iz svojih temelja protjerala „dušu i srce.“ Metaforički rečeno, izgubiti „dušu i srce“ znači izgubiti sebe samog, to jest propisati sebi recept za lutanja i tumaranja kroz povijesne mijene. Eventualna regeneracija „duše i srca“ u programiranju europske budućnosti zaslužuje pljesak dobrodošlice.
Geostrateška investicija
Predstavljanje strategije, kojom se Europska unija želi ojačati i povećati uključivanjem u svoje integracije zemalja zapadnog Balkana, uslijedilo je samo dva i pol mjeseca nakon što je u studenom prošle godine osnovan PESCO (Permanent Structured Cooperation) kao začetak zajedničke europske vojske. Kako je navedeno u osnivačkom dokumentu, budućoj europskoj vojnoj sili glavna će zadaća biti „zajednička obrambena politika EU.“
Kontekstualizacijom dokumenta koji zagovara „geostratešku investiciju“ Europske unije u zapadni Balkan i dokumenta koji obznanjuje stvaranje europske vojske (PESCO) radi „zajedničke obrambene politike EU,“ nameće se zaključak kako su to dva događaja kojima je mjesto u jednoj rečenici./HMS/
wpDiscuz