Američki politički mjesečnik „The American Spectator“ objavio je 11. srpnja poseban izvještaj nazvan „Obama’s Ninth Year in Office in Bosnia and Herzegovina“ (Obamina deveta godina mandata u Bosni i Hercegovini) u kojem američke čitatelje detaljno upoznaje sa kaotičnom društvenom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini.
Autor teksta je poznati novinar Spectatora, Foreign affairsa i Washington examinera, Victor Gaetan.
Gaetan u svom izvještaju za američki mjesečnik poznat po konzervativnim stavovima objašnjava kako se u BiH ne osjeti dolazak nove administracije u Bijelu kuću, budući da su kadrovi i politike koje oni provode u BiH i dalje zaostavština Obamine ere.
Ovaj izvještaj najavljen je kao prvi u serijalu tekstova o utjecajima Soroš fondacije na američku vanjsku politiku prema zemljama Balkana nazvanom “Soros in the Balkans Under the American Flag,” (Soroš na Balkanu pod američkom zastavom)
Autor tvrdi kako se zbog pogrešnih pristupa SAD-a i EU, u BiH pojavio radikalni islam, započelo masovno iseljavanje Hrvata i sve izraženije približavanje Srba Rusiji, zatim objašnjava genezu rata 91-95. kronologiju potpisivanja mirovnih ugovora- washingtonskog, daytonskog i nikad potpisanog lisabonskog ili Coutileirrovog plana koji je prema riječima stručnjaka za Balkan, Gordona Bardosa mogao spriječiti smrt 100 000 ljudi da je potpisan te 1992. godine.
Bardoš autoru dalje objašnjava kako je mir u Daytonu postignut podjelom moći na tri strane i obećanjem da će svaki narod voditi svoje lokalne politike, uključujući obrazovanje, da bi se početkom 2000-ih sistematski počela mijenjati situacija u BiH skretanjem pozornosti SAD-a na Afganistan, Irak i ostatak Bliskog istoka.
Nešto kasnije, američka politika u vrijeme Obamine administracije, koju optužuje da je bila pod utjecajem Georga Sorosa i njegove fondacije „Otvoreno društvo“ u potpunosti se okrenula protiv Srba i Hrvata usput promovirajući bošnjačku viziju unitarne države koja je kao ideja u izravnoj koliziji sa decentraliziranim modelom skrojenim u Daytonu.
Navodi potom sve projekte financirane od strane USAID-a i fondacije Otvoreno društvo, koji se uglavnom svode na silne milijune dolara donirane projektima za zaštitu prava LGBTI osoba. Kako su ti novci trošeni, na koga, kakav su utjecaj imali ti projekti, jesu li pomogli LGBTI osobama, nije poznato.
Potrudio se pronaći aktivista Marijana Knezovića koji je ispričao kako mu je zbog članka o američkoj politici u BiH odbijena viza za odlazak u SAD na usavršavanje engleskog jezika. Knezović je autora upoznao i sa glasnom akcijom sarajevske NGO scene da Ivana Šušnjara, novinara i aktivista prikaže kao fašistu nakon što je trebao dobiti diplomatsku vizu za odlazak na poziciju konzula BiH u Chicago. Referira se i na rad autora Valentina Grbavca, „Unequal Democracy: the Political Position of Croats in Bosnia and Herzegovina“ (Nejednaka demokracija: Politička pozicija Hrvata u Bosni i Hercegovini) u kojem autor opisuje kako su kroz post-dejtonsku diskriminaciju, posebno odluke OHR-a, promjene u izbornom i obrazovnom zakonu od Hrvata napravili građane drugog reda.
Victor Gaetan potrudio se svojim čitateljima objasniti fenomen dviju škole pod jednim krovom i razloge zbog kojih takve škole postoje. Podsjetio je i na osnivanje neustavnog federalnog ministarstva obrazovanja i njegovu ulogu u demonizaciji sredina koje imaju dvoje škole pod jednim krovom.
U drugom dijelu izvještaja prelazi na odnose američke administracije i vođa bosanskih Srba, posebno Milorada Dodika koji ih je više puta otvoreno nazivao neprijateljima, tvrdio da na njega vrše pritiske i traže neke stvari koje on nije spreman dati. To je za posljedicu imalo okršaj oko proslave 9. siječnja koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, a čiji su rezultat sankcije Dodiku na svu imovinu u Americi (koje nema) i zabrana ulaska u SAD, dok je on kao protumjeru američku ambasadoricu Maureen Cormack proglasio personom non grata u RS-u.
Što se tiče Ustavnog suda i sankcija lokalnim političarima, Gaetan pokazuje dobro baratanje informacijama pa navodi: „ Američka vlada nikada nije sankcionirala, čak niti prozvala bošnjačke vođe koji su odbili ključnu odluku Ustavnog suda koji je trebala spriječiti bošnjačke glasače da koriste taktike biranja probošnjačkih parlamentaraca hrvatskog porijekla, koja efektivno oduzima Hrvatima pravo da biraju i budu birani. SAD nisu ni prstom pomakle da riješe probleme oko izbornog zakona koji obespravljuje Hrvate. Ta vrsta dvostrukih standarda frustrira Hrvatsku i Srpsku zajednicu u BiH“
Iako je Dodik pozivao Trumpa, nakon što je ovaj postao američki predsjednik da makne Cormackovu sa mjesta ambasadora, Trumpova administracija to nije učinila, što je prema autoru Dodika gurnulo još dublje u Putinovo okrilje.
Navode se daljnje greške službenika ambasade, poput medijske suradnje Cormackove sa notornim Bakirom Alispahićem, optuženim da je povezan sa međunarodnim terorističkim ćelijama, zatim se osvrće na stalne kontakte sa Demokratskom frontom i Građanskim savezom, dvije lijeve, agresivno probošnjačke unitarističke stranke.
Tvrdi kako u službenom Sarajevu nema volje da se iskorijene terorističke ćelije i deradikaliziraju borci, povratnici sa sirijskog ratišta, podsjeća na biografiju i politički rad Alije Izetbegovića, sa poveznicama na Islamsku deklaraciju, Muslimansko bratstvo, državljanstvo Osami bin Ladenu, ostavljanje Bosne „u amanet“ turskom predsjedniku Erdoganu, snažne financijske injekcije iz Saudijske Arabije te činjenicu da je bošnjački narod na izborima za člana predsjedništva BiH izabrao Izetbegovića mlađeg, očito sa željom da nastavi očevim stopama.
Autor zaključuje kako bi Trumpova administracija trebala smijeniti ambasadoricu Cormack koja se za svog mandata više bavila marginalnim i nevažnim pitanjima umjesto da se uhvati u koštac sa stvarnim problemima i za novog ambasadora postavi nekoga sa čvrstim stavom tko može jamčiti da će se svim silama boriti protiv terorizma i ostalih problema s kojima se BiH suočava.Cijeli tekst dostupan je na web stranici The American spectatora.
Večernji list
wpDiscuz