Alijev, koji se tijekom službenog posjeta BiH sastao s članovima Predsjedništva BiH, potom je s predsjedateljicom bosanskohercegovačkog državnog vrha Željkom Cvijanović potpisao zajedničku deklaraciju o strateškom partnerstvu dvije države.

“Ova će nam deklaracija omogućiti bolje političko razumijevanje i biti temelj za bolju sigurnosnu i gospodarsku suradnju”, kazala je Cvijanović u izjavi novinarima, opisavši Azerbajdžan kao istinskog prijatelja BiH.

“Otvara se velika mogućnost suradnje u trgovini plinom”

Alijev je kazao kako je uvjeren u jačanje suradnje s BiH i zahvalan na potpori koju je iz te zemlje dobio tijekom sukoba Azerbajdžana s Armenijom. Kazao je kako se otvara velika mogućnost suradnje u trgovini plinom i u elektroenergetskom sektoru kroz gradnju hidroelektrana.

“Plinovod Južni tok dolazi blizu granica BiH i potpuno je prirodno da proširimo suradnju u opskrbi plinom”, kazao je Alijev i istaknuo kako je za Azerbajdžan prioritet energetsko povezivanje područja Kavkaza i Balkana.

U sastavu izaslanstva koje je Alijev predvodio tijekom posjeta BiH bilo je gotovo stotinu osoba, uglavnom poduzetnika koji su došli kako bi provjerili mogućnost ulaganja u bosanskohercegovačko gospodarstvo.

BiH ovisi o ruskom plinu

BiH i Azerbajdžan imaju dobre političke odnose, no to prati tek skromna gospodarska suradnja, a godišnja međudržavna trgovinska razmjena u 2022. bila je tek oko tri milijuna eura.

BiH se trenutačno u potpunosti oslanja na Rusiju pri opskrbi plinom, i to mrežom povezanom preko Srbije, a sva nastojanja da se osigura diversifikacija izvora opskrbe tim energentom do sada nisu dala rezultate, uključujući povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske preko Zagvozda, čime bi se otvorila mogućnost dobave plina s LNG terminala na Krku.

Kako Azerbajdžan planira ponuditi svoj plin na europskom tržištu kao alternativu onom iz Rusije, u tijeku je gradnja plinovoda kojim bi se on preko Bugarske dopremao do Srbije, pa će time i BiH dobiti mogućnost priključenja na novu mrežu./Hina/HMS/