U glavnom gradu Albanije, Tirani, mogla bi se formirati nova, najmanja suverena država na svijetu – mikrodržava Bektaša, islamskog derviškog bratstva. Albanski premijer Edi Rama predstavio je ovu neobičnu ideju pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda (UN) u New Yorku, izazvavši burne reakcije u regiji i šire.
- “Naš cilj je pretvoriti Svjetski centar Bektaša u suverenu državu – novi centar umjerenosti, tolerancije i mirne koegzistencije”, rekao je Rama, sugerirajući da bi Albanija mogla dobiti svoj vlastiti “Vatikan”.
Ako se ova ideja realizira, nova mikrodržava prostirala bi se na svega 27 hektara na teritoriju današnjeg Svjetskog centra Bektaša, u istočnom dijelu Tirane, i bila bi gotovo pet puta manja od Vatikana. Centar bi postao globalni simbol vjerske harmonije i inkluzije.
Tko su Bektaši?
Bektaši su islamski mistici, derviši, koji ispovijedaju liberalniji oblik islama. Njihov je red osnovan u 16. stoljeću u Anadoliji, a proširio se na Balkan za vrijeme Osmanskog carstva. Danas, oni čine oko 5% stanovništva Albanije, što ih čini trećom najvećom vjerskom zajednicom, odmah nakon sunita i katolika.
Za razliku od mnogih drugih islamskih zajednica, Bektaši prakticiraju slobodniju verziju islama – konzumiraju alkohol i žene ravnopravno sudjeluju u vjerskim obredima. Zbog toga su često na meti kritika konzervativnijih islamskih zajednica, kako unutar Albanije, tako i šireg muslimanskog svijeta.
Na primjer, muftija Muhamed Jusufspahić, predsjednik Islamske zajednice Srbije, Bektaše naziva “sektom”, tvrdeći da oni “ne poste Ramazan, ne klanjaju pet dnevnih molitvi i ne poštuju osnovne islamske obrede”. Slične kritike dolaze i iz Turske, gdje je Bektaški red podijeljen na dvije grane – babagane (koji su dominantni na Balkanu) i čelebije (koji dominiraju u Turskoj).
Mikrodržava kao simbol tolerancije?
Unatoč kritikama, albanski premijer Edi Rama naglašava da osnivanje Bektaške mikrodržave predstavlja “simbol vjerske tolerancije” u sve podijeljenijem svijetu. Za njega, Bektaši su ključni za “promociju umjerenog islama” u regiji i šire.
Poglavar Bektaša u Albaniji, Baba Mondi, također podržava ideju mikrodržave, naglašavajući da će u novoj državi vladati “ljubav, dobrota i razum”. Alkohol će biti dozvoljen, žene neće imati ograničenja u odijevanju, a svi će moći slobodno prakticirati svoju vjeru.
Međutim, ovaj prijedlog nije prošao bez protivljenja. Profesor Elidor Mehili, albansko-američki stručnjak, tvrdi da je ideja “iznenadila čak i samu Bektašku zajednicu u Albaniji”. Prema njemu, “većina Albanaca neće podržati ovaj potez”, budući da bi za osnivanje mikrodržave bile potrebne ustavne promjene, a Albanija je pravno nedjeljiva unitarna država.
Šira reakcija: Geopolitička igra ili vjerska reforma?
Ramin prijedlog nije naišao na odobrenje ni u susjednim zemljama. Islamska zajednica u Srbiji optužila je premijera Ramu za pokušaj “jačanja albanske države” preko vjerske zajednice, dok su bektaši u Turskoj također izrazili nezadovoljstvo, tvrdeći da “religija ne smije biti pod kontrolom države”.
Ozgur Kaplan, generalni sekretar Federacije alevita i bektaša, jasno je izjavio da “bektašizam i državnost ne idu ruku pod ruku”, dok je profesorica Ajfer Karakija-Stamp iz SAD-a ideju okarakterizirala kao “pokušaj kroćenja islama u Europi”.
Iako je Rama svoju ideju predstavio kao inicijativu za mir i toleranciju, ona je naišla na podjele i otpor. Geopolitička pitanja koja proizlaze iz osnivanja ove mikrodržave daleko nadilaze vjerske reforme – mnogi sumnjaju da je riječ o Raminom pokušaju da Albaniju pozicionira na globalnoj sceni, koristeći Bektaše kao alat u toj igri.
Petrit Kajtazi l poskok.info