Posljednja istraživanja pokazuju da je BiH po broju kladionica i kockarnica u usporedbi sa brojem stanovnika vodeća zemlja u Europi.
Prema procjenama, oko pola milijuna bh. građana novac troši na igre na sreću, što, prema stručnjacima, predstavlja alarmantnu brojku.
Radnik u jednoj banjalučkoj kockarnici ističe da je ovaj posao zamrzio kad je uvidio da su brojni njegovi sugrađani svoj život doslovno uništili navikom da svaki dan satima sjede za slot-aparatom.
“Najteže podnesem kad vidim obiteljske ljude koji rade za neku mizernu plaću, od koje ne mogu da plate ni osnovne potrebe. Međutim, isti ti ljudi se zaduže i dođu ovdje, te ostave ogroman novac. Vlastitim očima sam gledao niz puta da čovjek izgubi stotine maraka i praznih džepova ode kući u kojoj mu je, pretpostavljam, frižider prazan”, priča ovaj radnik.
Psiholozi kažu da kockanje počinje zabavom, a prerasta u interes, da bi se na kraju sve okončalo ovisnošću.
“Stimulirani povremenim dobicima, ljudi riskiraju, ulažu i gube”, kažeAleksandar Milić, psiholog.
Prema njegovim riječima, ljudi koji su željeli da dobiju ono što nemaju padaju sve više u zaduženja, što obitelj na kraju i primijeti.
“Čim se osjete loše navike kod nekoga tko kocka, vrijeme je za intervenciju stručnjaka”, naglašava Milić.
U Fondu “Herc”, koji bh. građanima nudi pomoć da se odviknu od kockanja, potvrđuju da je BiH na našim prostorima, pa i u Europi, država sa najvećim brojem kockarnica po glavi stanovnika.
“Statistički, po broju patoloških kockara smo vodeći. Za kockanjem najčešće posežu ljudi koji imaju određene brige i probleme, mada to nije pravilo”,ističu u ovom fondu, koji ima i SOS broj (063/ 077-580).
Kako dodaju, čim građani zbog kocke počnu da zanemaruju vlastite obaveze i obitelj, te da se ponašaju neuobičajeno, problem je postao i te kako ozbiljan.
“Kockanje je kod nas postalo jedan od nacionalnih problema i ljudi se u ovoj neimaštini nadaju da će sitnim novcem dobiti veću svotu”, kažu u Fondu “Herc”.
Iz jedne sportske kladionice u Banja Luci ne kriju da je zarada, usprkos sveopćoj krizi, sve veća, te da im svoj novac u zamjenu za tiket ostavljaju uglavnom mladi ljudi.
“Većinom je riječ o đacima i studentima. Možda imaju koju marku u novčaniku i to potroše na kavu i obavezno na tiket. Zašto bismo mi snosili odgovornost? Nikog s ulice ne zovemo da uđe u kladionicu”, kažu u toj sportskoj kladionici.
Marina Ilić, načelnik Odjela za inspekcijski nadzor u Republičkoj upravi za igre na sreću, potvrdila je da tijekom ove godine, prilikom inspekcijskih nadzora, nisu imali evidentiranih slučajeva otkrivanja maloljetnika u objektima u kojima se priređuju igre na sreću.
“Međutim, značajno je istaći da je u domenu otkrivanja i sankcioniranja navedenih prekršaja ova uprava ostvarila dobru suradnju sa MUP-om RS. Njegovi pripadnici su prilikom obavljanja vlastitih poslova i zadataka u tri slučaja zatekli maloljetnike u objektima u kojima se priređuju igre na sreću, o čemu su Upravi dostavili informacije na osnovu kojih je inicirano prekršajno procesuiranje pravnih i odgovornih osoba”, kaže Ilićeva.