Posljednjih dana u javnosti se vode žustre debate o utjecaju povećanja minimalne neto plaće na 1.000 KM, dok je bruto iznos dosegao 1.744 KM. Jasno je da posljedice neće biti ravnomjerno raspoređene niti među gospodarskim granama, niti među regijama.
Prema podacima za 2023. godinu, najveći profit po zaposleniku ostvaren je u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Prosječni radnik tamo je svom poslodavcu donio nevjerojatnih 28.139 KM neto dobiti, što je čak 161 posto iznad prosjeka Federacije BiH. Dakle, svaka tvrtka u ovoj regiji ima značajno lakšu poziciju za prilagodbu rastu minimalca nego, primjerice, kompanije u drugim dijelovima zemlje.
Nasuprot tome, u Zeničko-dobojskoj županiji prosječni radnik donosi poslodavcu tek 4.085 KM, što je 62 posto manje od federalnog prosjeka. Ova razlika u profitabilnosti jasno ukazuje na izazove koje kompanije iz ovih područja očekuju, uključujući moguća otpuštanja ukoliko vlasti ne pruže adekvatnu podršku.
Na razini zaposlenosti, Županija Sarajevo prednjači s 118.247 zaposlenika, dok Tuzlanska županija s 71.177 zaposlenih drži drugo mjesto. Zajedno čine 51 posto ukupnog broja zaposlenih u Federaciji BiH. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Posavska županija s 4.234 zaposlenika i Bosansko-podrinjska županija s 4.003, koje bi mogle osjetiti još veći pritisak zbog ograničenih resursa.
S obzirom na ove činjenice, Zapadna Hercegovina ostaje svijetli primjer regije koja bolje odolijeva izazovima gospodarskih promjena, dok će dijelovi poput Zeničko-dobojske županije morati tražiti pomoć kako bi preživjeli udar povećanja minimalne plaće.
(Autor: Poskok.info | Foto: Freepik)
wpDiscuz
