Donald Trump, majstor političkog spektakla i autor najvećeg „imperijalnog povratka“ otkako su Rimljani marširali kroz Europu, odlučio je zakuhati globalnu scenu svojom novom kartom – onom na kojoj Grenland ponosno sjaji u crvenim, bijelim i plavim bojama SAD-a. No, nije to samo pitanje resursa ispod leda, već mnogo šire poruke: ako Rusija može proširiti svoje granice, zašto ne bi i Amerika?
Grenland, teritorij pod danskom suverenošću više od šest stoljeća, Trump vidi kao idealni poligon za vraćanje američkog imperijalnog sjaja. Njegova retorika „America First“ sada dobiva novu, teritorijalnu dimenziju. U očima novog-starog predsjednika, uzeti Grenland znači ne samo povratak Amerike na poziciju globalne sile, već i poništavanje gorkog okusa Bidenove politike u Ukrajini – rata koji je Washingtonu donio više frustracija nego pobjeda. I koji čini Amerikance da se osjećaju slabima. Uostalom zašto bi oni bili dio vojnog saveza koji se boji vojno napasti Rusiju, čak i preko proxya. To prosječnom Ameru smeta. On želi biti velik. A Trump mu to nudi.
Trumpov plan nije slučajan. Sukob s Danskom, članicom NATO-a, otvara Pandorinu kutiju za savez koji je već ozbiljno napukao pod teretom nesuglasica oko Ukrajine, troškova obrane i pitanja globalne uloge. Što znači NATO ako jedna članica, najveća i najmoćnija, otvoreno poseže za teritorijem druge? Trump ovime udara posljednji čavao u lijes saveza, jasno poručujući: Amerika više ne igra timski, a „America First“ sada znači i „America Bigger“.
No, Grenland nije samo strateška igračka ili karta za jačanje Trumpovog ega. Ispod leda leže neizmjerni resursi: rijetki minerali, nafta i plin, ključni za globalnu tehnološku utrku i energetsku tranziciju. Trump to zna, ali svjestan je da njegov potez nije samo ekonomskog karaktera – on je politička izjava. To je otvoreni izazov ne samo Danskoj već i Europskoj uniji.
Ako EU ne stane uz Dansku, što je vjerojatno s obzirom na slabost Unije u suočavanju s velikim izazovima, Trumpov potez mogao bi značiti kraj same EU. Nezainteresiranost za obranu suvereniteta jedne od članica natjerala bi i najvatrenije europske integracioniste da se zapitaju: što je EU ako ne može zaštititi svoje granice? Povratak na suverenistički koncept uređenja svijeta tada bi postao neizbježan.
S druge strane, Trumpov potez simbolizira kraj jednog geopolitičkog doba i početak novog, u kojem su savezi samo kulise, a moćnici igraju prema pravilima divljeg Zapada. Sukob s Danskom, podržan šutnjom EU-a i NATO-a, označio bi prijelaz u eru nečega što bismo mogli nazvati „neosuvereni svijet“ – svijet u kojem se granice brišu flomasterima ambicioznih lidera, a međunarodne organizacije postaju fusnote povijesti.
Trumpova karta Grenlanda nije samo karta. To je manifest. Manifest povratka velikih imperijalnih ambicija, urušavanja starih saveza i potpune rekonstrukcije globalnog poretka. A mi ostali? Mi ćemo to gledati, negdje između CNN-ovih prijenosa i Twitter tirada, pitajući se kako smo uopće stigli do trenutka u kojem se Grenland – ledena pustoš na vrhu svijeta – pretvorio u epicentar globalne politike.
wpDiscuz
