Čelnik bosanskohercegovačkih Srba i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, ponovno je aktualizirao svoju secesionističku agendu, poručivši kako vlasti RS-a “idemo do kraja” u ostvarivanju cilja proglašenja neovisnosti tog entiteta.
Dodik, koji je trenutno na kućnom liječenju nakon operativnog zahvata u Beogradu, izjavio je za banjalučki list Glas Srpske kako su prošlu godinu uspjeli prebroditi unatoč pritiscima te da će 2025. nastaviti raditi na ostvarenju političke samostalnosti RS-a.
“Za nas je to politički cilj. A to je nezavisnost i samostalnost Republike Srpske. I to su svi shvatili,” izjavio je Dodik.
Oslanjanje na “prijatelje iz inozemstva” i Trumpovu administraciju
Dodik tvrdi da vlasti RS-a imaju potporu prijatelja iz inozemstva, čiju pomoć smatra ključnom za financijski opstanak RS-a u 2024. godini. Dodao je kako se nada promjenama u Bijeloj kući pod administracijom Donalda Trumpa, ističući da očekuje drugačiju politiku prema BiH, uključujući moguće ukidanje sankcija koje su trenutno na snazi protiv njega i njegove obitelji.
“Mislim da će se to promijeniti. Imamo i mi neke prijatelje u SAD. Ne bi trebalo zaboraviti da smo utjecali na Srbe u SAD da glasaju za Trumpa. Radili smo to i 2016. i 2024. godine,” kazao je Dodik.
Dodao je da najmanje što očekuje od nove američke administracije jest “neutralna pozicija” prema zbivanjima u BiH i prestanak američkog utjecaja u zemlji.
Poricanje genocida i osporavanje Daytona
Na pitanje kako će vlasti RS-a reagirati na obljetnice genocida u Srebrenici, vojne operacije “Oluja” i potpisivanja Daytonskog sporazuma, Dodik je ponovio svoje stavove, tvrdeći da genocida u Srebrenici nije bilo.
Najavio je da će Srbija i RS zajednički obilježiti obljetnicu “Oluje” na teritoriju BiH, dok Daytonski sporazum smatra mrtvim:
“Tri desetljeća od potpisivanja može biti dobar povod da konstatiramo kako je taj sporazum mrtav i da su ga ubili Amerikanci.”
Nastavak secesionističke retorike
Dodikova izjava još jednom potvrđuje njegovu odlučnost da nastavi s politikom podjela i destabilizacije, uz ignoriranje domaćih i međunarodnih upozorenja o neodrživosti secesionističkih ambicija. Njegove tvrdnje o podršci iz inozemstva i oslanjanje na političke promjene u SAD-u ukazuju na pokušaj jačanja pozicije RS-a u ovom osjetljivom razdoblju za Bosnu i Hercegovinu.