Odluka američkog predsjednika Joea Bidena da odobri Ukrajincima korištenje raketa dugog dometa za napade unutar ruskog teritorija izazvala je val kritika diljem svijeta. Optužbe dolaze s različitih strana političkog spektra, a mnogi analitičari i javne osobe postavljaju pitanje hoće li ovakva politika dovesti do eskalacije sukoba ili čak trećeg svjetskog rata.
- Kina: Kineska vlada izrazila je protivljenje potezu koji smatra destabilizirajućim. Kina je naglasila potrebu za dijalogom i mirovnim pregovorima, dok ističe da ovakve odluke ne doprinose smirivanju napetosti, već ih dodatno pogoršavaju.
- Venezuela: Predsjednik Nicolas Maduro optužio je SAD za “imperijalističko ludilo” i upozorio na opasnost od globalnog sukoba, prozivajući Bidena i zapadne saveznike za agresivne poteze.
Odluka Bidenove administracije izazvala je buru u unutarnjoj politici SAD-a, gdje je sin Donalda Trumpa, Donald Trump Jr., oštro napao potez:
- Donald Trump Jr.: “Vojno-industrijski kompleks očajnički želi započeti treći svjetski rat prije nego što moj otac stvori mir. Ovo je ludost i čista pohlepa. Prokleti bili, imbecili!”
Ovo nije samo izolirani stav Trumpovih pristaša, već sve više rezonira među umjerenim glasačima i međunarodnim promatračima koji vide Bidena kao destabilizirajuću figuru. - Elon Musk, koji će u Trumpovoj administraciji voditi Odjel za učinkovitost administracije, kratko je komentirao: “Liberalni establišment očito voli rat.” Muskova poruka na društvenoj mreži X jasno pokazuje nezadovoljstvo Bidenovim potezima i podršku Trumpovoj mirovnoj retorici.
Bidenova ostavština
Ove odluke dolaze u trenutku kada Bidenova administracija već trpi kritike zbog:
- Gubitka povjerenja saveznika u Europi, gdje se mnogi osjećaju ostavljenima s posljedicama rata u Ukrajini i ekonomske krize.
- Narušavanja globalne stabilnosti, s odobravanjem ofenziva poput izraelskog napada na Gazu, što mnogi vide kao dodatak kaosu na Bliskom Istoku.
Tko stoji iza politike eskalacije?
Ostaje pitanje: vodi li Biden svjetsku politiku ili se i dalje oslanja na establišment iz Clintonove ere, koji je već optuživan za militarizaciju američke diplomacije? Bidenova administracija pokazuje obrasce intervencionizma koji se ne razlikuju mnogo od njegovih prethodnika, što dodatno pojačava kritike na račun demokratske politike u globalnim krizama.
Sve veći broj međunarodnih i domaćih glasova izražava zabrinutost da su Bidenove odluke vođene interesima vojno-industrijskog kompleksa, a ne ciljem održavanja globalnog mira. Hoće li ovaj predsjednički mandat ostati upamćen kao onaj koji je ugrozio stabilnost svijeta, ostaje pitanje za povijest, no trenutno kritike dolaze iz svih kutaka svijeta.
Glavni prigovori Demo(n)(krat)skoj stranci
- Intervencionizam i militarizacija vanjske politike
Demokrati su kroz povijest često provodili politiku vojnog intervencionizma, od rata u Iraku i Afganistanu do najnovijih poteza u ukrajinsko-ruskom sukobu. Kritičari tvrde da je ova stranka često bila povezana s interesima vojno-industrijskog kompleksa, što je rezultiralo dugotrajnim sukobima i destabilizacijom regija. - Ekonomski utjecaj na saveznike i partnere
Njihova politika prema Europi i saveznicima često je rezultirala ekonomskim problemima za druge države, dok su istovremeno promovirali američke interese. Primjer je način na koji se rat u Ukrajini odrazio na europsku ekonomiju, dok su SAD profitirale od povećane prodaje naoružanja i energetske dominacije. - Ideološka polarizacija društva
Demokrati su, prema kritičarima, često inzistirali na ideološkoj podjeli i identitetskoj politici koja je produbila raskol unutar američkog društva. Umjesto da ujedine naciju, mnogi smatraju da je njihova politika poticala sukobe među različitim skupinama. - Utjecaj na globalnu stabilnost
Bidenova administracija optužena je za poteze koji su doveli do eskalacija u Ukrajini i na Bliskom istoku, a ne za stvaranje uvjeta za mir i stabilnost. Kritičari smatraju da su njihovi potezi često motivirani ideološkim ili ekonomskim interesima, a ne stvarnim potrebama međunarodne zajednice.
wpDiscuz
