OVAKAV BEROŠEV IZRAZ LICA JAVNOST DO SADA NIJE VIDJELA: Ovo je stručna kriminalistička psihoanaliza fotografije privođenja Beroša

Tijekom istrage policija i istražni organi prate svaki detalj, pa i ponašanje osumnjičenika tijekom privođenja. U posjedu smo psihološke analize privođenja Beroša koja se prilaže kirminalistima na daljnju obradu.  Evo što stručnjaci zaključuju iz ove scene.

Napomena: Izvor ove analize nismo dužni odati prema zakonima RH i BIH koji dopuštaju novinarima da ne odaju izvor informacija čak i u ovakvim slučajevima.

PSIHOANALIZA SCENE PRIVOĐENJA:

Ova fotografija prikazuje muškarca u pratnji policije,  u kontekstu privođenja ili transporta u vezi sa službenom istragom.

1. Izraz lica osumnjičenika:
   • Osoba na slici ima blagi osmijeh koji može odavati nekoliko potencijalnih psiholoških stanja:
     • Samouvjerenost – Osmijeh bi mogao sugerirati osjećaj superiornosti ili samouvjerenosti u pogledu situacije, kao da vjeruje da ima kontrolu ili da se situacija neće razviti na njegovu štetu.
     • Poricanje ozbiljnosti situacije – Može odražavati pokušaj zadržavanja dostojanstva ili ignoriranja težine okolnosti.
     • Sarkazam ili prkos – Osmijeh bi mogao biti sarkastičan odgovor na trenutak, kao izraz prkosa prema autoritetima ili sistemu.
2. Govor tijela:
   • Ruke su mu opuštene, bez vidljivog otpora ili nelagode. Ovo može sugerirati prihvaćanje situacije ili povjerenje u njen ishod.
   • Držanje je uspravno, što dodatno potvrđuje dojam samouvjerenosti ili čak izazivanja okoline.
3. Prateći policajci:
   • Policijski službenici izgledaju profesionalno i fokusirano. Njihovi izrazi lica i govor tijela ukazuju na ozbiljnost situacije, bez nagovještaja neformalnosti ili simpatije.
   • Položaj ruku jednog od policajaca koji lagano drži osumnjičenika za ruku ukazuje na standardni protokol privođenja, bez primjene sile.
4. Okolina:
   • Kombi u pozadini sugerira da se radi o službenom prijevozu, što implicira organizirano postupanje, tipično za ozbiljne slučajeve.
   • Boja odjeće (tamne nijanse) i atmosfera pridonose ozbiljnom dojmu, dodatno potencirajući kontrast između izraza lica osumnjičenika i situacije.

Kriminalistička analiza:

1. Osumnjičenikovo ponašanje:
   • Osmijeh može biti dio strategije za ostavljanje dojma stabilnosti ili nevine osobe pred javnošću. Ovo je uobičajena taktika u slučajevima visokog profila gdje osumnjičenik pokušava oblikovati percepciju javnosti.
2. Policijska procjena:
   • Osumnjičenik ne pruža otpor, što može ukazivati na suradnju ili sigurnost da će se moći obraniti pravnim putem.
   • Sama činjenica da ga prate policijski službenici ukazuje na ozbiljnost optužbi i potrebu za nadzorom, što je standardna praksa u slučajevima koji uključuju potencijalni utjecaj na svjedoke ili dokaze.
3. Psihološki profil:
   • Kombinacija osmijeha i opuštenog stava sugerira osobu koja je ili izrazito vješta u manipuliranju dojmom ili koja vjeruje u vlastiti autoritet i utjecaj na ishod slučaja.
   • Moglo bi se raditi o osobi koja ima iskustva s pritiskom javnosti i autoriteta, možda čak i o nekome tko je navikao na moćne pozicije.

Zaključno, ova fotografija odiše suprotstavljenošću između ozbiljnosti optužbi koje se impliciraju kroz prisutnost policije i opuštenog, gotovo prkosnog stava osumnjičenika. To može ukazivati na visoku razinu samopouzdanja, iskustvo s kriznim situacijama ili strategiju negiranja ozbiljnosti situacije u očima javnosti.

Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, poduzetnik Saša Pozder i drugi osumnjičeni uključeni su u istragu USKOK-a i EPPO-a zbog sumnji na korupciju u vezi s preplaćenom nabavom medicinskih uređaja. Beroš se tereti da je zloupotrijebio svoj položaj kako bi osigurao poslove Pozderu, dok je Krešimir Rotim prilagodio natječaje Pozderovim potrebama. Optužbe uključuju zlouporabu položaja, mito i trgovanje utjecajem, a procijenjena šteta za državni proračun prelazi 1,1 milijun eura. Rotim se brani sa slobode zbog priznanja, dok su Beroš i Pozder u istražnom zatvoru.