S Donaldom Trumpom ponovno na čelu Sjedinjenih Američkih Država, svijet se suočava s političkim zaokretom koji prijeti destabilizacijom globalnog trgovinskog poretka.
Trumpova najava o uvođenju carina na svu robu koja ulazi u SAD, uključujući proizvode iz Europske unije, mogla bi imati dalekosežne posljedice za međunarodnu trgovinu, ali i za transatlantske odnose.
Iako Trump carine vidi kao “najljepšu riječ u rječniku”, stručnjaci upozoravaju da bi to mogao biti početak ozbiljnog trgovinskog rata. EU je već odgovorila oštrim riječima i sastavljanjem popisa potencijalnih protumjera, no pravi udarac za SAD mogao bi biti ne toliko trgovinski, koliko geopolitički – sve više naznaka govori da bi EU, suočena s ovim izazovom, mogla potražiti nova tržišta i saveznike.
Može li BRICS postati nova alternativa?
Trumpova politika carina za Europu je poticaj za diverzifikaciju svojih trgovinskih partnera. U tom kontekstu, zemlje BRICS-a – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika – sve više se nameću kao privlačna opcija. Ekonomije BRICS-a, posebno Kina i Indija, rastu i predstavljaju golema tržišta koja bi mogla nadomjestiti američko.
A što bi to značilo za SAD? Izgubljeno tržište i manji utjecaj na globalnoj sceni. BRICS, uz eventualno partnerstvo s EU-om, mogao bi predstavljati konkurenciju dolaru kao dominantnoj globalnoj valuti, što bi značajno oslabilo američku financijsku dominaciju.
Ako bi EU dodatno produbila odnose s BRICS-om, njezina politička i ekonomska autonomija bi ojačala, a SAD bi izgubio jednog od ključnih saveznika u globalnim pitanjima. Manje ovisna o američkom gospodarstvu i politici, EU bi mogla slobodnije pregovarati s drugim globalnim silama, što bi geopolitički balans značajno pomaklo u smjeru multipolarnog svijeta.
Kako zadržati EU u bliskom vojnom partnerstvu sa SAD-om uz Trumpove carine?
Neki analitičari spekuliraju da bi Demokrati, u posljednjem pokušaju da spriječe Trumpa u odmaku od intervencionističke politike, mogli posegnuti za radikalnijim potezima – aktiviranjem kriznih područja. U tom slučaju Trump ne bi više mogao igrati na kartu gašenja ratova. Bilo bi ih previše.
Nestabilne regije poput Balkana, Gruzije, Moldavije, Armenije, Turske i Kurdistana već dugo su poznate kao geopolitička žarišta koja bi se mogla iskoristiti za stvaranje dodatnog pritiska na Trumpa. Mine Demokrata kao i njihovi mediji i NGO pokreti već su instalirani u tim zemljama.
Sukobi u ovim regijama ne bi samo destabilizirali Europu i oslabili potencijalne veze EU-a s BRICS-om, nego bi također prisilili Trumpovu administraciju na pozicioniranje u vezi tih sukoba.
Svi znamo da vojni angažmani i vanjski pritisci tradicionalno jačaju američku ekonomiju kroz industriju oružja i vojne opreme, ali i kroz geopolitički utjecaj koji SAD nastoji održati.
Umjetno potaknuta kriza, kako tvrde neki kritičari, mogla bi vojnom lobiju iliti Dubokoj državi u SAD-u pružiti izgovor za jačanje američkog angažmana u svijetu, pokušavajući istovremeno prikazati Trumpa kao slabića nesposobnog za odlučno vođenje.
Koliko je realno aktiviranje kriznih žarišta?
Teorija o poticanju sukoba nije bez temelja, no provesti takav plan nosi ozbiljne rizike. Aktiviranje kriznih žarišta na Balkanu ili u istočnoj Europi moglo bi destabilizirati ne samo SAD i EU, nego i cijelu međunarodnu zajednicu, dovodeći do novih izbjegličkih valova i krize koja bi brzo mogla izmaći kontroli. Štoviše, takva strategija mogla bi naići na otpor saveznika unutar NATO-a, koji su već iscrpljeni kontinuiranim sukobima i koji možda neće biti skloni ponovnom ulasku u opasne i skupe konflikte.
Trump bi, paradoksalno, na takvu strategiju mogao odgovoriti smanjenjem američkog angažmana u tim regijama, dodatno slabeći utjecaj SAD-a na globalnoj sceni i ostavljajući prostor za druge sile, uključujući Rusiju i Kinu, da ojačaju svoj utjecaj.
Na horizontu multipolarnog svijeta
Ako bi došlo do trgovinskog rata s EU-om i produbljivanja veza EU-a s BRICS-om, to bi moglo označiti prijelaz prema multipolarnom svijetu u kojem SAD više ne dominira kao jedina globalna sila. Upravo zato Demokrati možda neće prezati od radikalnijih poteza kako bi očuvali poziciju SAD-a. Oni ne mogu dozvoliti da cijeli svijet trguje a da Trump izolira Ameriku od globalnog tržišta.
No, ti potezi bi mogli donijeti više štete nego koristi, i to ne samo SAD-u, nego i globalnoj stabilnosti.