Milan Milaković, istraživač u oblasti međunarodnih odnosa i vojnih pitanja u Centru za društveno-politička istraživanja Srpske, iznio je u svom autorskom tekstu za Srnu ozbiljna upozorenja o trenutnim izazovima s kojima se Njemačka suočava te njihovim potencijalnim posljedicama po Europu. Njemačka, koja je dugo bila ekonomska i politička okosnica Europske unije, sada pokazuje znakove umanjene produktivnosti i stagnacije, a to bi moglo imati dugoročne učinke na cijeli kontinent.
Stagnacija Njemačke i Uspon Rusije
Milaković naglašava da Njemačka već godinama bilježi negativne trendove u ekonomiji. Tijekom 2023. bila je jedina zemlja G7 s negativnom dinamikom BDP-a, dok su pokazatelji industrijske proizvodnje i dalje u padu u odnosu na 2021. godinu. Dok Njemačka vojska i vojna industrija bilježe stagnaciju, Rusija, s druge strane, jača svoje kapacitete, što stvara znatne disproporcije između ove dvije sile. Prema izvještaju Kil instituta, Rusija može proizvesti cijeli trenutni arsenal Bundesvera u samo šest mjeseci, dok bi Njemačkoj trebalo oko 100 godina da dostigne nivo iz 2004. godine.
Njemačka i EU: Fragmentacija i Slabost
Njemačka, koja je do sada bila ključna u formuliranju europskih politika, polako gubi svoju sposobnost da vodi. Sve veći vojni troškovi i pritisci na javne financije ograničavaju Berlinovu mogućnost da igra vodeću ulogu unutar EU. Smanjena podrška iz njemačkog budžeta EU može rezultirati ekonomskim i socijalnim razlikama unutar same Unije, što bi dodatno povećalo zavisnost europskih zemalja od Sjedinjenih Američkih Država.
Demografski i Ekonomski Izazovi
Jedan od ključnih problema za Njemačku su demografski izazovi. Većina trenutno aktivnih radnika ući će u mirovinu u narednoj deceniji, što će značajno smanjiti broj kvalificirane radne snage. Starenje stanovništva opteretit će već ionako deficitarni mirovinski sistem. Milaković također napominje da se pokušaj Njemačke da riješi problem radne snage putem masovne imigracije 2015. godine pokazao neuspješnim. Većina pridošlih migranata nije bila kvalificirana za potrebe tržišta rada, što je izazvalo žustre debate unutar Njemačke, ali i unutar EU.
Energetska Tranzicija i Njene Posljedice
Zelena agenda Njemačke i energetska tranzicija kroz program “Energiewende” također su imale destimulativan učinak na ekonomiju. Postepeno ukidanje nuklearne energije i prelazak na obnovljive izvore doveli su do povećanja cijene energije, što posebno pogađa energetski intenzivne industrije poput kemijske industrije i metalurgije. Uz sve ovo, njemački političari često izbjegavaju nužne reforme jer bi one ugrozile njihov ostanak na vlasti.
Što Dalje za Njemačku i EU?
Kompleksnost problema s kojima se Njemačka suočava zahtijeva sistematičan i strateški pristup. Međutim, kako Milaković navodi, spremnost političara da se uhvate u koštac s tim izazovima je niska. U međuvremenu, Njemačka pokazuje namjeru da svoju frustraciju ispolji prema slabijima, što postavlja pitanje hoće li se Europa suočiti s daljnjom fragmentacijom. Republika Srpska, s druge strane, mora pronaći alternativne mehanizme djelovanja van kolektivnog Zapada kako bi osigurala vlastitu stabilnost i kapacitete.
wpDiscuz
